Arbourova je, kao i više drugih sudionika konferencije, istaknula da kosovska kriza upućuje na važnost utemeljenja stalnog krivičnog suda

U vrijeme kad se pokreće globalna kampanja za ubrzanje uspostave stalnog Međunarodnog krivičnog suda, značajna je činjenica da su lideri NATO potvrdili da vjeruju u Haški tribunal i međunarodno krivično pravosuđe, kazala je danas glavna tužiteljica Tribunala Louise Arbour/Luis Arbur dodaje ona.

U svom izlaganju na haškoj konferenciji "Apel za mir", na kojoj je koalicija nevladinih organizacija pokrenula kampanju za što bržu ratifikaciju statuta budućeg Međunarodnog krivičnog suda, Arbour je podsjetila da je na rimskoj konferenciji o osnivanju tog suda pokrenuto pitanje opravdanosti vojnih operacija koje rezultiraju stradanjem civila. Ne želeći, u skladu s politikom tužiteljstva, komentirati mogućnost da su pripadnici NATO u svojoj operaciji u SRJ, počinili kršenja međunarodnog humanitarnog prava, ona naglašava važnost činjenice da su lideri NATO dali garancije da će to pravo poštivati što su potvrdili prihvaćanjem nadležnosti Tribunala.

Arbourova je, kao i više drugih sudionika konferencije, istaknula da kosovska kriza upućuje na važnost utemeljenja stalnog krivičnog suda. "Miloševićevi šokantni zločini protiv kosovskih Albanaca upravo su ona vrsta djela koja će spadati u nadležnost tog suda", smatra Ričard Diker/Richard Dicker iz organizacije Hjumen rajts voč/Human Right Watch. "Moramo stvoriti stvarnu prijetnju krivičnog progona", dodao je on.

Arbourova ukazuje na neophodnost da se budućem stalnom sudu osiguraju autoritativne zakonske ovlasti. Nedostaci ad-hoc tribunala - poput onih za bivšu Jugoslaviju i Ruandu - trebaju se izbjeći pri stvaranju stalnog sustava, upozorava tužiteljica. Uslijed vremenski i prostorno ograničene nadležnosti tih tribunala, opravdano se upućuju prigovori da se neki zločini sudski gone, dok počinitelji drugih ostaju nekažnjeni, pojasnila je tužiteljica pozivajući stoga da stalni Međunarodni krivični sud ima što univerzalniju nadležnost. Odlukom da će se utemeljiti stalni krivični sud, ističe ona, dato je obećanje da će "vladati nešto što je jače od sile, što je vrijedno povjerenja i čime se ne trguje".

Poziv da se utemelji "pravedan, nezavisan i djelotvoran" međunarodni krivični sud uputio je danas i glavni sekretar organizacije Amnesti internešenel/Amnesty International Pierre Sane/Pjer Sane koji je, zajedno s drugim sudionicima kampanje pozvao da se spriječe pokušaji nekih zemalja, posebno SAD, da izbjegnu izručenje svojih državljana tome sudu. Ugovor o stvaranju međunarodnog krivičnog suda nije savršen, priznaju pokretači kampanje, ali će dati okvir u kojemu će se kultura nekažnjavanja pretvoriti u kulturu odgovornosti.

Koalicija za međunarodni krivični sud iskoristila je održavanje konferencije Haški apel za mir kako bi pokrenula kampanju u kojoj će poticati vlade da što brže ratificiraju statut budućeg suda, prihvaćen na rimskoj konferenciji u julu prošle godine. Dosad su 82 zemlje potpisale statut, no samo su ga dvije - Senegal i Trinidad i Tobago - i ratificirale. Sud će biti formalno utemeljen kad ga ratificira 60 zemalja.

Konferencija "Haški apel za mir", koja se održava na stotu obljetnicu Prve haške konferencije o miru, posvećena je delegitimizaciji rata i stvaranju "kulture mira" u 21. stoljeću. To je prva velika međunarodna konferencija koju organiziraju grupe civilnog društva. Oko 5.000 sudionika će tokom četiri dana konferencije raspravljati o problemima vezanim uz, među ostalim, razoružanje i sprečavanje sukoba, a pokrenut će se više kampanja, među kojima kampanja protiv angažiranja djece u vojsci, protiv naoružanja kao i kampanja za brzo utemeljenje međunarodnog krivičnog suda.

Dijeljenje sadržaja