Na Kosovu počinje najveća kriminalna istraga u poslijeratnoj Evropi

Već tokom proteklog vikenda na Kosovo su, zajedno sa međunarodnim mirovnim snagama, ušle i prethodnice tužilaštva Haškog tribunala, kao i britanskih i američkih forenzičkih timova, sa zadatkom da pripreme teren za najveću kriminalnu istragu u poslijeratnoj Evropi.

Njima će se, čim dobiju "zeleno svjetlo" komande KFOR, priključiti kompletna ekipa haških istražitelja, najvjerovatnije predvođena glavnim tužiocem Luiz Arbur (Louise Arbour) - kojoj su jugoslovenske vlasti dva puta, u novembru prošle i januaru ove godine, onemogućile pristup Kosovu - kao i timovi forenzičkih i drugih kriminalističkih eksperata brojnih zemalja koje su obećale pomoć u sprovođenju kosovske istrage. Za sada, takva je pomoć najavljena iz Sjedinjenih Država, Britanije, Francuske, Njemačke, Kanade, Norveške, Finske, Austrije i još nekih zemalja.

Da bi obećana pomoć bila u skladu sa pravilima UN, tužilac Arbur je prošle sedmice od zemalja-članica UN formalno zatražila da joj "pozajme" oko 300 kriminalističkih eksperata različitih profila: forenzičkih patologa, specijalista za balistiku, eksplozive i oružja, kriminalističkih isljednika i analitičara, kao i fotografa, snimatelja i kartografa. Generalni sekretar UN Kofi Anan (Annan) je odobrio takav zahtjev i o tome je krajem prošle sedmice pismeno obavijestio predsjednike Generalne skupštine i Savjeta bezbjednosti.

Namjera Luiz Arbur je da sa "pozajmljenim" ekspertima formira 12 timova koji će raditi pod supervizijom istražitelja i kriminalističkih analitičara haškog tužilaštva. Idući tragom izjava kosovskih izbjeglica - očevidaca ili žrtava navodnih zločina - kao i snimaka iz špijunskih satelita i aviona, te ostalog dokaznog materijala koji su proteklih mjeseci dobili od zapadnih vlada, u haškom tužilaštvu su identifikovali nekih 16 lokacija od "posebnog interesa", koje bi željeli da istraže po mogućnosti prije povratka izbjeglica. Pošto će, čak i sa navedenom "pozajmicom", biti nemoguće da se odmah istraže sva ta i eventualna nova mjesta zločina, koja će se tek otkriti, u tužilaštvu su utvrdili listu prioriteta, tj. redoslijed kojim će istraživati te lokacije. Ne treba sumnjati da će se, među prvima, istražiti neke od lokacija navodnih masovnih ubistava za koja su optuženi jugoslavenski predsjednik Milošević i četvorica njegovih bliskih saradnika, tj. saučesnika. Kao što su, recimo, selo Račak (gdje je prema optužnici ubijeno 45 ljudi), zatim Bela Crkva (77 žrtava); Mala Kruša (105) i Izbica (130 ubijenih).

Prema tvrdnjama zapadnih obavještajnih izvora, nakon podizanja optužnice protiv Miloševića i ostalih lidera, srpske snage su, navodno, počele sistematski da uklanjaju tragove zločina, prekopavaju masovne grobnice i spaljuju leševe žrtava u rudniku Trepča i na još nekim mjestima u centralnoj Srbiji. U Tribunalu podsjećaju da se isto dogodilo i sa masovnim grobnicama u regionu Srebrenice, ali da su forenzički eksperti uspjeli ne samo da nađu "sekundarne lokacije" na koje su prebačeni posmrtni ostaci žrtava, već i materijalne dokaze koji su te "naknadne grobove" povezali sa mjestima na kojima su te žrtve bile prethodno sahranjene.

"Uvijek ostaju neki dokazi", izjavio je tim povodom poručnik Žil Moro (Gilles Moreau), koji će u sastavu istražiteljskog tima kanadske Kraljevske konjičke policije učestvovati u kosovskoj istrazi. "Možda će ih biti teže naći, ali i to je dio policijskog posla".

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja