Međunarodni sud u Hagu izjasniće se uskoro o inicijativi Živka Radišića i, ukoliko je odbaci, zakazaće datum početka javne rasprave o genocidu u Bosni. Optužnica protiv Miloševića, po mišljenju holandskog advokata Van den Bisena, osnažuje slučaj BiH pred Međunarodnim sudom

U Međunarodnom sudu u Hagu, najvišem pravnom organu UN koji presuđuje u sporovima između država, odbijaju da na bilo koji način komentarišu - pa čak i da potvrde ili demantuju – izvještaje prema kojima je jedan od članova Predsjedništva BiH, Živko Radišić, podnio zahtjev za obustavljanje postupka u slučaju "Bosna i Hercegovina protiv SR Jugoslavije".

Mada potvrđuje postojanje takvog zahtjeva, od komentara se, takođe, uzdržava i holandski advokat Fon van den Bisen (Phon van den Biesen), koji u ovom slučaju, kao zamjenik agenta, zastupa vladu BiH. Poštujući stroga pravila postupka pred Međunarodnim sudom, sve što je Van den Bisen danas spreman da kaže jeste da su u toku "komunikacije sa Sudom" u vezi sa Radišićevim zahtjevom, te da Sud - pre nego što se o njemu izjasni - treba da odluči da li će, eventualno, tražiti dopunska objašnjenja strana u sporu.

Holandski advokat očekuje da će krajem ovog ili početkom sljedećeg mjeseca Sud odlučiti ne samo o Radišićevom zahtjevu, već i o načinu na koji će se voditi javna rasprava u slučaju "Bosna i Hercegovina protiv SR Jugoslavije". Opšte očekivanje je, kaže Van den Bisen, da će ta rasprava biti otvorena početkom sljedeće godine.

U Međunarodnom sudu, međutim, kažu da je teško predvidjeti datum početka rasprave, budući da su preopterećeni brojnim novim slučajevima, među kojima je o onaj o "zakonitosti upotrebe sile", koji je SRJ pokrenula protiv 10 zemalja-članica NATO. Sud je, u međuvremenu, odbacio zahtjev Beograda za izricanje tzv. privremene zaštitne mjere, kao i prijave u odnosu na SAD i Španiju. Sljedećih nedjelja će se, najavljuju u Sudu, održati sastanak da bi se utvrdilo da li SRJ želi da nastavi postupak protiv ostalih osam zemalja NATO. U slučaju da SRJ ne odustane od zahtjeva, Sud će odrediti rokove za dostavljanje pismenih podnesaka o suštini spora, tj. o "zakonitosti upotrebe sile".

Prema ocjeni Van den Bisena, optužnica koju je u međuvremenu Haški tribunal podigao protiv jugoslovenskog predsjednika Miloševića i četvorice njegovih saradnika, potvrđuje stavove koje je BiH zauzela još u martu 1993. kada je pred najvišim svjetskim sudom optužila SR Jugoslaviju za kršenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Bosanska strana je, naime, već tada tvrdila da postoji "jasan obrazac zločina", da oni nisu bili slučajni ili spontani već sistematski, te da su organizovani i vođeni iz Beograda. "Kosovo je precizna kopija Bosne"- kaže Van den Bisen i izražava uvjerenje da će optužnica Tribunala za kosovske zločine, osnažiti slučaj BiH pred Međunarodnim sudom.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja