"Prerano je postavljati pitanje kraja Haškog tribunala, ali treba misliti na to kako će njegove funkcije preuzeti nacionalni sudovi," kaže predsjednik Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju Klod Žorda


"Može li međunarodna zajednica računati na povjerenje ako pretenduje da zaštiti građane od prijetnji terorista, a ne preduzima beskompromisne akcije protiv optuženih za najteže zločine? Mogu li međunarodne mirovne snage (SFOR) jednog dana mirno napustiti Bosnu i Hercegovinu i ostaviti da se tom zemljom slobodno kreću ljudi koji su počinili najveće ratne zločine i koji ostaju prijetnja stabilnosti?"

Ta pitanja postavlja predsjednik Međunarodnog suda u Hagu za bivšu Jugoslaviju (TPI) Klod Žorda (Claude Jorda). U tekstu koji objavljuje današnji pariški "Mond" (Le Monde) on se zalaže za učvršćivanje, očuvanje i trajnost "onih ideala humanitarne pravde, koji su zasnovani Haškim tribunalom".

Prerano je govoriti o raspuštanju Haškog tribunala, smatra Klod Žorda. Za to treba da se ispuni niz uslova. Prvi je da se uhapse sve osobe protiv kojih je optužnice diglo Tužilaštvo Tribunala .

"Još trideset optuženih je na slobodi. Među njima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su optuženi za genocid u Srebrenici," kaže Žorda , i ističe da je njihovo hapšenje pitanje realnog shvatanja obaveze svih političkih, policijskih i vojnih aktera. "Milošević je u ćeliji Haškog tribunala i suđenje mu počinje ovih dana, a doskora se smatralo da je to nemogućno, pa čak i neumjesno," rekao je Žorda.

Drugi uslov da se počne razgovarati o završetku rada Haškog tribunala je da se sudu omogući da završi sve započete i predviđene procese. S tim u vezi, Žorda opominje da Ujedinjene nacije još nisu odobrile budžet Tribunala za 2002. godinu. "Time se dovodi u pitanje ostvarivanje reformi suda, koje je Savjet bezbjednosti UN već odobrio. Koče naš rad, a u isto vrijeme nas opominju da ne gubimo vrijeme," kaže predsjednik Haškog tribunala.

Treći uslov da se uopšte misli na kraj Haškog tribunala, po njegovoj ocjeni, je svojevrsna podjela rada između Haga i pravosuđa u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije.

"Haški tribunal se veoma često osjeća usamljen u misiji ostvarivanja pravde. Zbog toga sa živim interesovanjem očekuje od Beograda, Sarajeva i Zagreba da u tome učestvuje i njihovo pravosuđe. Ali valja biti oprezan. "Pravosudno partnerstvo se ne postiže dekretom", kaže Klod Žorda i naglašava: "Prije svega treba utvrditi da li je volja da se rasvijetli prošlost jača od iskušenja da se ona zataška".

Kad se steknu te okolnosti, međunarodna pravda će imati prilike da se produži i postiže na nacionalnim planovima, i tek onda će se moći razgovarati o kraju "istorijskog i pravnog čuda, kako bi mogao biti okarakterisan Haški tribunal", kaže predsjednik Haškog tribunala Klod Žorda u tekstu specijalno napisanom za pariški dnevnik "Mond".

Dijeljenje sadržaja