"Levar nije bio pod zaštitom Tribunala, ali to ne znači da nismo za njega bili zainteresirani", rekao je danas zamjenik glavne tužiteljice; Blewitt "jako začuđen histerijom hrvatskih medija u 'aferi' Stipetić"

Milan Levar nije želio zaštitne mjere koje mu je ponudio Haški tribunal i umjesto toga je tražio od Ureda tužitelja da stupi u kontakt sa hrvatskim vlastima, kako bi one osigurale sigurnost njega osobno, njegove obitelji i imovine. U saopćenju koje je povodom Levarovog ubojstva danas objavljeno u Hagu, nadalje se navodi da se tužilaštvo 1. aprila 1998. s takvim zahtjevom obratilo hrvatskoj vladi, koja je dva tjedna kasnije obavijestila Tribunal da će preuzeti odgovornost za sigurnost ovog potencijalnog svjedoka optužbe.

"Levar nije bio pod zaštitom Tribunala, ali to ne znači da nismo za njega bili zainteresirani", precizirao je na današnjoj konferenciji za novinare zamjenik glavne tužiteljice Graham Blewitt/Grejem Bluit. Dodao je da ne zna da li je, u trenutku ubojstva, Levar bio pod bilo kakvom zaštitom, ili se od nje možda odustalo zbog ocjene da se u međuvremenu smanjio stupanj rizika kojem je bio izložen kao potencijalni svjedok. Ukazujući na svjedokovu odluku da medijima otkrije detalje o svojoj suradnji s tužilaštvom i o intervjuima koje je s haškim istražiteljima imao 1997. i 1998. godine, Blewitt je primijetio kako to "možda nije bio najpametniji način zaštite", iako je Levar "smatrao da će biti najsigurniji ako o tome javno progovori."

Mada upozorava da "tek treba utvrditi da li je Levarovo ubojstvo u bilo kakvoj vezi sa iskazima koje je dao tužilaštvu", Blewitt je primijetio da je Levar, koliko je njemu poznato, prvi potencijalni svjedok optužbe koji je ubijen. Potencijalni haški svjedoci bili su izlagani pritiscima i prijetnjama, podsjetio je zamjenik glavne tužiteljice te je izrazio zabrinutost da će Levarovo ubojstvo - ako se utvrdi da je motivirano njegovom suradnjom s Tribunalom - imati negativne efekte na druge svjedoke. Tužilaštvo će, zaključio je stoga Blewit, "nastaviti činiti sve što je moguće kako bi pružilo adekvatnu zaštitu svojim svjedocima."

Na novinarsko pitanje o "aferi Stipetić" koja je tokom ljeta potresala Hrvatsku, Blewitt podsjeća da haško tužilaštvo "nikada ne komentira tko jest, a tko nije pod istragom." On je, međutim, dodao kako je "jako začuđen histerijom hrvatskih medija" i kako "nije siguran što ju je potaknulo." Ipak, on pretpostavlja da je ta afera potaknuta iz "čisto unutrašnjo-političkih razloga".

Ured tužitelja i dalje vjeruje da je hrvatska vlada "spremna na punu suradnju sa Tribunalom", iako Blewit podsjeća na dva područja u kojima Hrvatska ne ispunjava u cijelosti obaveze po Statutu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Prvo područje tiče se dostavljanja "određenih dokumenata koje tužilaštvo traži"; a drugo se odnosi na "pristup pojedinim svjedocima" koji su od posebnog interesa za haške tužitelje. Izrazio je, ipak, nadu da će se, u dijalogu sa hrvatskim vlastima, naći rješenja i za te probleme.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja