Marinko Šimunović tvrdi da se situacija u zapadnom Mostaru nakon izbijanja sukoba 9. maja 1993. godine vrlo brzo normalizovala te da je oko 8.000 Muslimana nastanjenih u tom dijelu grada uživalo jednaka prava poput svojih sugrađana Hrvata. Ustrojavanje Crvenog polumjeseca nije bilo moguće pošto u jednoj državi može postojati samo jedno društvo i jedan znak: krst odnosno križ


Bivši predsjednik Crvenog križa u Mostaru Marinko Šimunović tvrdi da se po izbijanju sukoba između HVO i Armije BiH u tom gradu 9. maja 1993. godine situacija vrlo brzo normalizovala te da je već krajem mjeseca bila "normalna", a s vremenom "sve bolja i bolja". Oko 8.000 Muslimana koji su živjeli u zapadnom Mostaru, prema njegovim riječima, uživalo je jednaka prava kao i njihovi sugrađani hrvatske nacionalnosti.

Svjedočeći u odbranu bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića svjedok je naveo da su se Muslimani u zapadnom Mostaru kretali potpuno slobodno, a primali su humanitarnu pomoć prema istim mjerilima kao i građani hrvatske ili srpske nacionalnosti koji su živjeli u tom dijelu grada. Neki od njih su, kako je naveo, bili zaposleni u Crvenom križu Mostar.

Svjedok je, također, naveo da je paralelno sa Crvenim križom Herceg Bosne u Mostaru djelovao i Crveni polumjesec ali samo na lokalnom nivou pošto "nije bilo pretpostavki" za njegovo ustrojavanje. "Mi smo se protivili uspostavljanju Crvenog polumjeseca na nacionalnom nivou pošto u jednoj državi može postojati samo jedno društvo i jedan znak a to je krst, odnosno križ", naveo je svjedok i dodao da je, osim toga, Crveni križ imao dugu tradiciju u BiH.

Nakon branitelja Jadranka Prlića svjedoka su unakrsno ispitali i zastupnici odbrane optuženih Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića i Brune Stojića. Nakon njih riječ je uzeo tužilac koji je na početku unakrsnog ispitivanja sugerisao da se rad Crvenog križa Herceg Bosne nije temeljio na principu "nezavisnosti" kako je to svjedok ranije tvrdio, s obzirom da je Crveni križ Herceg Bosne bio "državna"organizacija te da je njegov statut odobravalo nadležno ministarstvo, odnosno vlada Herceg Bosne na čijem čelu se nalazio optuženi Jadranko Prlić. Svjedok je, međutim, ostao pri svojim tvrdnjama o "nezavisnosti" Crvenog križa Herceg Bosne uz opasku da je to bio "pomažući organ državnih institucija u smislu provođenja obaveza i mandata po Ženevskim konvencijama".

Unakrsno ispitivanje Marinka Šimunovića se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja