Svjedok odbrane Jadranka Prlića Mirko Zelenika u unakrsnom ispitivanju se složio sa tužiocem da je u zatvoru Armije BiH u jablaničkom muzeju 1993. godine bilo i Muslimana ali ne i sa navodima da su oni imali isti status pošto su "Muslimani bili izbjeglice, a Hrvati zatvorenici"


U unakrsnom ispitivanju predsjednika Izvršnog odbora Jablanice Mirka Zelenike tužilac je tvrdio da je Hrvatsko vijeće obrane postavilo ultimatum Armiji BiH da se do 15. aprila 1993. godine povuče iz tri provincije predviđene Vens-Ovenovim mirovnim planom ili će u suprotnom uspostaviti vlast silom. Tužilac se pozvao na izvještaje agencija "Reuters", AFP kao i članke koje su u aprilu 1993. godine objavili beogradska "Borba", londonski "Financial Times" i drugi mediji širom svijeta.

Svjedok je odgovorio da on nije imao nikakvih saznanja o navodnom ultimatumu o kojem su izvještavali mediji budući da je Jablanica bila u "medijskog blokadi", iako je u glavnom ispitivanju tvrdio suprotno. Odgovarajući na pitanja odbrane svjedok je naveo da je Jablanica imala dobar prijem programa RTV BiH koji je emitovan iz Sarajeva a da je funkcionisala i kablovska televizija.

Tužilac je svjedoka suočio sa izvještajima posmatrača Evropske zajednice u kojima se navodi da se u jablaničkom muzeju nalazilo oko 600 Hrvata i Muslimana. Svjedok je najprije tvrdio da to nije tačno i da tamo nije vidio nikakave Muslimane, ali je nakon nekog vremena priznao da je po izlasku iz zatvora u proljeće 1994. godine saznao da ih je tamo, ipak, bilo. "Ali, to nije isto, oni su bili izbjeglice a Hrvati su bili zarobljenici", dodao je svjedok.

Zelenika je tvrdio da su jablanički Hrvati u tom gradu živjeli kao u getu, te da su svi civili u Jablanici hrvatske nacionalnosti, od dolaska doktora Safeta Ćibe na čelno mjesto u općini, bili zatvorenici pošto im, kako je objasnio, muslimanske vlasti nisu dozvoljavale da napuste grad. On je odbacio navode tužioca da je od izbijanja sukoba 1992. do hapšenja od strane Armije BiH u septembru 1993. godine bio jedan od vodećih aktivista HVO u Jablanici. Odbacio je također i tužiočevu sugestiju da se 2000. godine, kao predsjednik Udruge hrvatskih logoraša Domovinskog rata u BiH, javno zalagao za stvaranje "trećeg entiteta" u BiH.

Svjedok se nekoliko puta požalio da ga tužilac "muči" pitanjima, a na početku današnje sjednice je pokušao uložiti prigovor na način unakrsnog ispitivanja. Vijeće je, međutim, odbacilo takav zahtjev svjedoka pošto za to, po ocjeni sudija, nije bilo osnova.

Dijeljenje sadržaja