Bivši pripadnici Drugog bataljona Zvorničke brigade, kao svedoci odbrane Drage Nikolića, osporavaju iskaz svog bivšeg komandanta Sreće Aćimovića o telegramu kojim mu je, u julu 1995. godine, naređeno da izdvoji vojnike za streljanje Bošnjaka zarobljenih nakon pada Srebrenice


Odbrana Draga Nikolića bivšeg načelnika bezbednosti Zvorničke brigade VRS koji se sa još šestoricom oficira bosanskih Srba tereti za zločine u Srebrenici i Žepi, nastavila je izvođenje dokaza iskazima Milana Radića i Petka Tomića koji su u julu 1995. godine bili vojnici Drugog bataljona Zvorničke brigade VRS. Obojica su svedočili putem video konferencijske veze uspostavljene između sudnice u Hagu i kancelarije Tribunala u Beogradu

Milan Radić bio je komandir treće čete u Drugom bataljonu a Petko Tomić njegov zamenik. Nakon pada Srebrenice, “približno 13. jula 1995. godine” Radić je od komandanta bataljona Sreće Aćimovića dobio naređenje da sa još 11 vojnika ode na liniju odbrane Zvorničke brigade, ugroženu prolaskom pripadnika Armije BiH koji su se nakon pada Srebrenice povlačili ka Tuzli.

Po povratku u bataljon, “16. ili 17. jula”, njegov zamenik Petko Tomić ga je obavestio o svemu što se u njegovom odsustvu događalo ali, tvrdi Radić, nije pomenuo nikakav telegram iz Zvorničke brigade niti da je iko od njega tražio izdvajanje vojnika za streljački vod, radi streljanja zarobljenih Bošnjaka.

O tom telegramu je na poziv optužbe prošle godine svedočio komandant Drugog bataljona Srećo Aćimović, tvrdeći da je odbio da izvrši naređenje iz telegrama. Radić je danas bio izričit kako “ni za kakav telegram nije čuo ni tada ni kasnije” te da on kao komandir čete “nikada ne bi ni jednog vojnika dao da izvršava takav zadatak”. Radić takođe tvrdi da nije znao za oko 500 zarobljenika u školi u Ročeviću koji su, prema optužnici, 14. jula 1995. godine streljani u Kozluku. Za njihovo pogubljenje je tvrdi saznao tek “gledajući suđenje Vojislavu Šešelju na kojem su o tome govorili neki svedoci”.

Petko Tomić je u svemu potvrdio Radićev iskaz, tvrdeći takođe da “ne zna ni za kakav telegram kojim se tražilo izdvajanje vojnika za streljanje zarobljenika”. Negirao je, kao i Radić, da zna za bilo kog pripadnika treće čete koji je učestvovao u pogubljenjima u Kozluku.

Tužilac je obojici u unakrsnom ispitivanju naveo imena vojnika Drugog bataljona i posebno njihove - treće čete - koji su, tvrdi učestvovali u streljanju zarobljenika u Kozluku. Mada su neka od imena prepoznali, i Radić i Tomić su ostali pri tvrdnjama da o tome ništa nisu znali, da nikada nisu čuli za telegram iz Zvorničke brigade niti su čuli da je na komandanta Aćimovića vršen pritisak da izvrši naređenje za streljanje zarobljenih Bošnjaka.

Suđenje se sutra nastavlja iskazom novog svedoka odbrane Drage Nikolića.

Dijeljenje sadržaja