General Žan Kot svjedočio iza zatvorenih vrata, a saslušavanju generala Enriša mogli da prisustvuju novinari

Na vratima sale 6237 u francuskom Parlamentu, na obavještenju o današnjem zasjedanju Misije o Srebrenici, uz ime generala Žana Enriša (Jean Heinrich) pisalo je "otvoreno za novinare". Uz najavu prvog dijela zasjedanja, to jest "saslušavanja" generala Žana Kota (Jean Cot), komandanta UNPROFOR 1993. i 1994. nije pisalo ništa, što je značilo da je zatvoreno za javnost.

"To nije naša odluka nego vladina," rekao je na početku drugog "otvorenog" dijela zasjedanja poslanik Fransoa Lonkl, (François Loncle), koji predsjedava zasjedanjima Misije o Srebrenici. "Smatramo da je zatvaranje vrata kontraproduktivno i da samo blokira naš rad," rekao je Lonkl, obrazloživši da je želja svih članova Misije otpočetka bila da sjednice budu otvorene ne samo za novinare nego za sve koji žele da prate "parlamentarno saslušavanje" svjedoka srebreničke drame 1995. godine.

On je naglasio da će Misija, kad završi rad, u izvještaj parlamentu unijeti i sve što je rečeno na zasjedanjima, sa kojih je, na zahtjev Ministarstva odbrane Francuske, javnost bila eliminisana. "Naravno, ako to bude zavisilo samo od nas", rekao je Lonkl prije početka otvorenog zasjedanja Informativne misije francuskog parlamenta, čiji je zadatak da utvrdi ,da li i u kojoj mjeri, su za srebrenički masakr odgovorne i visoke vojne i političke ličnosti ove zemlje.

"Srebrenica se mogla braniti i odbraniti da je postojala volja svih aktera," rekao je general Žan Enriš, šef Direkcije vojne obavještajne službe između 1992. i 1995. godine. Svoju tvrdnju temeljio je na analizi strategije Mladićevih snaga. "Oni su bili dobro naoružani, imali su moderno artiljerijsko naoružanje i obučene artiljerce. Bili su dobri dok su topovima gađali naselja, ali nedostajala im je obučenost i spremnost na žrtve kad bi ta naselja trebalo zauzeti živom silom," rekao je Enriš i dodao: "Uz to, komandant bošnjačkih snaga u Srebrenici Naser Orić, iz meni nepoznatih razloga, napustio je Srebrenicu iako je znao da su u blizini i Mladićeve snage i Arkanovi dobrovoljci. Poznati su mu svakako bili i metodi etničkog čišćenja koje su preduzimali i jedni i drugi. Mladić je prije, za vrijeme i poslije Srebrenice bio opasan luđak," rekao je Enriš.

Na pitanje da li je njegova služba imala informacije o pripremama napada na Srebrenicu i masakra koji je uslijedio, šef francuske Direkcije vojne obavještajne službe je uzvratio: "Ne, nikakve," i za to naveo dva bitna razloga.

Prvi je da je Direkcija, na čijem čelu je bio, organizovala obavještajni rad samo na terenu pod kontrolom francuskih snaga. "Srebrenica je bila u nadležnosti holandskog bataljona. Tamo nismo imali svoje ljude," rekao je.

Drugi razlog je da mandat snaga Ujedinjenih nacija u Bosni nije podrazumijevao obavještajni rad, pa zato nije ni bilo centralne službe u tom domenu, nego ju je svaki kontingent posebno organizovao. S tim u vezi je napomenuo da je Francuska imala razvijenu službu informisanja, prije svega prisluškivanja, na zemlji, moru i u vazduhu. Amerikanci samo satelitsko izviđanje kao i u Iraku. "Međutim, ono nije mnogo značilo, pošto je, za razliku od Iraka, koji je sav ravna pustinja, Bosna planinska i brdovita zemlja i nepogodna za satelitsko osmatranje".

Na pitanje da li je Mladićevim snagama dolazilo oružje iz Srbije, šef francuske Direkcije vojne obavještajne službe je odgovorio potvrdno, ali je i dodao da to u stvari nije ni bilo neophodno. "Bosanski Srbi su imali više nego dovoljno i oružja i municije. Raspolagali su ogromnim rezervama koje su ostale iza bivše Jugoslovenske narodne armije. Osim toga radile su i neke fabrike oružja. Štaviše, po našim saznanjima, čak su izvozili oružje. U Somaliju, na primjer," rekao je on.

Pošto je general Enriš bio zamjenik komandanta IFOR u Bosni 1996. godine, postavljeno mu je pitanje zašto tada nisu uhapšeni Ratko Mladić i Radovan Karadžić. "Oni su mogli biti uhapšeni te godine u više navrata, ali Amerikanci ni najmanje nisu držali do toga," rekao je on i kritički se osvrnuo na mandat koji je u vezi s tim dat međunarodnim snagama. "Mogli smo da ih uhapsimo samo ako ih sretnemo, to jest naletimo na njih, a nismo imali pravo i da preduzimamo akcije da bismo to uradili", rekao je general Enriš.

Misija francuskog parlamentu o Srebrenici nastavlja rad ispitivanjem visokih vojnih i političkih ličnosti čiji su rad i funkcija nekim nitima bili vezani za zbivanja u Srebrenici u julu 1995. godine. Na slijedećoj sjednici govoriće Fransoa Leotar (François Leotard), francuski ministar odbrane u to vrijeme.

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja