Tužilaštvo Haškog tribunala objavilo Krajišnikovo pismo bivšem potpredsjedniku jugoslovenske vlade u kojem traži dva miliona dolara za "pravno zastupanje Radovana Karadžića pred Arbitražnim sudom u Hagu"


Momčilo Krajišnik je u martu 1998. - dok je još bio član kolektivnog Predsjedništva BiH - u pismu tadašnjem potpredsjedniku Vlade SRJ Nikoli Šainoviću tražio dva miliona dolara u gotovini za "pravnu zaštitu - pravno zastupanje Radovana Karadžića od optužnice pred Arbitražnim sudom u Hagu". Kopiju tog pisma objavilo je tužilaštvo Haškog tribunala, u podnesku kojim od sudskog vijeća traži da odbaci i šesti Krajišnikov zahtjev za privremenim puštanjem na slobodu.

To pismo, po tužilaštvu, ukazuje da bi Krajišnik, ako se nađe na slobodi, imao na raspolaganju velike svote novca, koje bi mogao iskoristiti da pobjegne. Pored toga, tužilaštvo ističe da pismo upućuje na zaključak da je Krajišnik jedan od ljudi koji su "aktivno radili na skrivanju" najpoznatijeg optuženika pred haškim sudom, te bi mu se – ako bude oslobođen - mogao pridružiti u bjekstvu.

U odgovoru na zahtjev Momčila Krajišnika, tužilaštvo je navelo još nekoliko razloga da bivši predsjednik Skupštine bosanskih Srba ostane u pritvoru do početka suđenja. Garancije Vlade SRJ su, smatra tužilaštvo, vrlo slabašne, a postat će još slabije, ako se ima u vidu trenutna politička situacija u SRJ. Stav jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, koji je otvoreni protivnik tribunala, također ne uliva povjerenje tužilaštvu, navodi se u podnesku. On je uputio lično pismo podrške Krajišnikovom zahtjevu za ukidanje pritvora, da bi nakon toga, prošlog mjeseca, izjavio kako se haška "suđenja ne mogu nazvati pravdom".

Izgledi da se Krajišnik vrati u pritvor biće još manji ukoliko mu sud odobri privremenu slobodu na teritoriji Republike Srpske – upozorava tužilaštva. Kao najnoviji primjer odnosa banjalučkih vlasti prema Tribunalu, tužilaštvo navodi nedavni slučaj Ljubomira Borovčanina, visokog funkcionera MUP RS, čija je optužnica objelodanjena 27. septembra ove godine.

U podnesku se navodi da je tužilaštvo u avgustu ove godine razgovaralo sa Borovčaninom i obavijestilo ga da je optužen za učestvovanje u masakru u Srebrenici, jula 1995. Borovčanin je pristao da se dobrovoljno preda i dogovoren je datum njegovog transfera u Hag. Nakon toga je o spremnosti optuženog da se dobrovoljno preda obaviještena Vlada RS, čiji su predstavnici dali uvjeravanja da će olakšati njegov transfer. Tužilaštvo je za optuženog obezbijedilo holandsku vizu i avionsku kartu, ali se Borovčanin dogovorenog datuma, 22. septembra, nije pojavio na dogovorenom mjestu. Vlasti RS su potom obavijestile tužilaštvo da je Borovčanin nestao i da se po svemu sudeći "sklonio u Srbiju".

Ovaj primjer, navodi tužilaštvo, pokazuje da se - bez obzira na garancije koje su ponudila vlasti u Banja Luci - tribunal ne može pouzdati u "operativne sposobnosti" Republike Srpske da locira i uhapsi optuženog koji je odlučio da se preda.

Iz svih tih razloga, tužilaštvo traži od veća da odbaci zahtjev Momčila Krajišnika, zaključujući da bi - ukoliko mu se dozvoli privremena sloboda - postojale samo minimalne šanse da se optuženi vrati na suđenje, čiji je početak zakazan za januar slijedeće godine.

Dijeljenje sadržaja