Jedan od oficira potčinjenih generalu Vladimiru Lazareviću tvrdi da pripadnici vojske u reonu Kačanika i Uroševca 1999. godine nisu počinili nijedno teško krivično delo poput ubistava i proterivanja civila, jer nisu ni ulazili u sela posle borbi sa OVK. Za "čišćenje sela" je, kaže, bila zadužena policija


Bivši komandant 243. motorizovane brigade Krsman Jelić poriče odgovornost vojske za bilo koji od zločina u dvadesetak sela na području opština Kačanik i Uroševac, gde je delovala jedinica kojom je komandovao. Za napade na teroriste je, tvrdi, bila odgovorna policija, a on ne zna da li su pri ulasku u sela njeni pripadnici činili zločine. Jelićeva brigada je 1999. godine bila je podređena komandantu Prištinskog korpusa Vladimiru Lazareviću u čiju odbranu svedoči.

Lazarevićev branilac je svedoku predočio navode optužnice i delove iskaza više svedoka optužbe koji su tvrdili da su u od marta od juna 1999. godine mnoga sela u reonu Kačanika i Uroševca prvo granatirana, a da su po ulasku srpskih snaga neki stanovnici ubijeni i gotovo svi proterani. Tako su, po optužnici, 24. marta 1999. godine pripadnici vojske i policije u selu Kotlina kod Kačanika ubili 17 albanskih mladića, spalili celo selo i proterali preostale stanovnike. Jelić tvrdi da je za napad na Kotlinu, koju je nazvao "jakim terorističkim uporištem", odgovorna policija, a ne njemu potčinjeni vojnici.

Svedok je priznao da je u pojedinim situacijama vojska pružala artiljerijsku podršku MUP, ali u borbi protiv terorista a ne u napadima na civile. Vojska, kaže, nikada nije ulazila u sela, niti mu je poznato da je bilo ko od Albanaca ubijen, osim pripadnika OVK u akcijama. Ne zna, takođe, ni da je Albance proterivala bilo vojska bilo policija. Bežali su, tvrdi, jedino iz straha od NATO bombardovanja i pod pritiskom OVK. Neki od incidenata koji se pominju u optužnici protiv šestorice bivših srpskih zvaničnika, a u kojima po Jeliću vojska nije učestvovala, su i napadi na sela Slatina, Dubrava, Sojevo i Mirosavlje.

Budući da pripadnici 243. brigade nisu počinili nijedan težak zločin protiv civila, nikome od njih, kaže Jelić, nije ni suđeno. Tek nekoliko desetina vojnika je procesuirano za lakša krivična dela među kojima su, kako je rekao, i "obične pljačke".

Pošto je u svom iskazu odgovornost za napade na albanska sela i naročito za ono što se dogodilo po okončanju akcija prebacivao na MUP, branilac policijskog generala Sretena Lukića je odlučio da pre tužioca iskoristi pravo na unakrsno ispitivanje svedoka. Do kraja današnjeg zasedanja je stigao da mu postavi tek nekoliko pitanja, pa će nastaviti u ponedeljak.

Dijeljenje sadržaja