Home



PO ZAPOVESTI NEPOSTOJEĆE KOMANDE




Svedočenje bivšeg načelnika Prve operativne uprave Generalštaba VJ obeležila sporenja oko dokumenta sa potpisom Ojdanića u kojem se pominje zapovest Zajedničke komande vojske i policije za Kosovo, tela za koje odbrane tvrde da nije postojalo, a tužilac da su u njegovom radu učestvovala bar četvorica od šestorice optuženih

Đorđe Ćurčin, svjedok odbrane Dragoljuba OjdanićaĐorđe Ćurčin, svjedok odbrane Dragoljuba Ojdanića

Jedan od dokumenata kojima je optužba dokazivala postojanje Zajedničke komande vojske i policije za Kosovo nosi naslov "Sugestije Štaba Vrhovne komande." Sačinjen je, kako se navodi, na osnovu zapovesti Zajedničke komande od 15. aprila 1999. godine a dva dana kasnije je sa potpisom generala Dragoljuba Ojdanića upućen komandi Treće armije. Budući da odbrane tvrde da njihovi klijenti nisu znali za postojanje takvog tela, naročito ne u vreme NATO intervencije, Ojdanićev branilac je na klupu za svedoke izveo ratnog načelnika Prve operativne uprave Generalštaba VJ Đorđa Ćurčina koji je učestvovao u izradi pomenutih "Sugestija".

Ćurčin tvrdi da je 17. aprila Ojdanić na komandnom mestu u Beogradu sreo komandanta Treće armije Nebojšu Pavkoviću koji se vraćao sa sastanka kod Slobodana Miloševića. Pod rukom je, kaže, imao nekakvu mapu koju je u prolazu ostavio Ojdaniću. Svedok tvrdi da ga je načelnik potom pozvao da zajedno prouče kartu na kojoj je bio ucrtan raspored jedinica VJ i OVK u jednom delu Kosova, a na čijem je vrhu pisalo "Zapovest zajedničke komande od 15. aprila 1999. godine za dejstvo u reonu Rugovo." Ojdanić je, tvrdi svedok, na osnovu tog naslova i podataka unetih u mapu izdao pomenute "Sugestije" Trećoj armiji. Ni on ni Ojdanić, tvrdi svedok, nisu u tom trenutku imali nikakva saznanja o postojanju tela pod imenom "Zajednička komanda."

U raspravu se potom umešao predsedavajući sudija koji je pitao da li je moguće da je načelnik Generalštaba sačinio dokument na osnovu zapovesti koju nije video i koju je izdalo telo za čije postojanje on nije znao? I kako je uopšte moguće, pitao je sudija Bonomi/Bonomy, da se ni svedok ni Ojdanić nisu raspitali šta je to Zajednička komanda? Ćurčin odgovara da su morali brzo da reaguju, kako bi Treća armija od njih što pre dobila uputstva za akciju, tako da nije bilo vremena za istragu o tom "nepostojećem telu". Osim toga, za izradu "Sugestija", tvdi, nije bilo neophodno da znaju sadržaj "Zapovesti Zajedničke komande", jer su sve potrebne informacije bile vidljive sa mape.

Budući da na suđenju šestorici bivših srpskih političkih, vojnih i policijskih zvaničnika Srbije optuženim za zločine na Kosovu u prvoj polovini 1999. godine sledi jednonedeljna pauza, Đorđe Ćurčin će u Hag morati da se vrati 16. oktobra na unakrsno ispitivanje. Ćurčin je, inače, pretposlednji svedok Ojdanićeve odbrane, a nakon njega će u svoju odbranu iskaz dati sam optuženi general.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 338

TEROR NAD SARAJEVOM: Tužilac traži doživotni zatvor za generala Miloševića
RAZLIKA: Da li su mudžahedini sjekli glave na bojištu ili u logoru?
TOLIMIROVO ZDRAVLJE: Kako zaštititi optuženog uprkos njemu samom
FINANSIJE HERCEG BOSNE: Vreće novca za Matu Bobana