U unakrsnom ispitivanju bivšeg upravnika vojne ekonomije Branjevo, odbrana Vinka Pandurevića je ukazivala da oko 1.200 zarobljenih Muslimana nije 16. jula 1995. pogubljeno na parceli vojne ekonomije, kako se tvrdi u optužnici, već na imanju zvorničkog kombinata Agroprom, iz čega bi verovatno trebalo da sledi da vojska nije imala ništa sa tim zločinom


"Zaključio sam da je u pitanju likvidacija", rekao je svedok optužbe Radivoje Lakić, opisujući kako je 16. jula 1995. godine iz svoje kuće, smeštene uz vojnu ekonomiju Branjevo, čuo pucnje sa udaljenosti od oko 400 metara, sa lokacije na kojoj su se nalazile štale poljoprivrednog preduzeća Agroprom iz Zvornika.

Na toj je lokaciji, prema optužnici protiv sedmorice oficira vojske i policije bosanskih Srba, 16. jula 1995. godine pogubljeno oko 1.200 Muslimana, zarobljenih nakon pada Srebrenice. Na prethodnim "srebreničkim suđenjima" o masakru na farmi u Branjevu svedočila su dvojica zarobljenika koji su preživeli streljanje kao i jedan od članova streljačkog stroja - Dražen Erdemović.

Poljoprivredni tehničar Radivoje Lakić je 1994. godine imenovan je za upravnika vojne ekonomije Branjevo, formirane na parceli od oko 6,5 hektara u posedu Agroproma. Lakić je komandovao "radnim vodom" od desetak uglavnom starijih ljudi koji su, tvrdi, "isključivo radili na farmi" i nisu bili naoružani.

Istog dana kada je čuo pucnjavu na Branjevu, Lakiću je došao kurir iz Prvog bataljona Zvorničke brigade sa naređenjem da obezbedi, kako je rekao, "pet ljudi da idu u Pilicu na utovar likvidiranih ljudi u Zadružnom domu". U tom Zadružnom domu, poznatom i kao Dom kulture u Pilici, je prema optužnici 16. jula 1995. pogubljeno još oko 500 zarobljenih muškaraca.

Lakić je postupio po naređenju i poslao u Pilicu šest ljudi od kojih su dvojica, kako je kasnije saznao, uspeli da pobegnu ne želeći da učestvuju u "utovaru" likvidiranih. Lakić je, tvrdi, tog dana sa svojim pomoćnikom "oterao" povrće do kuhinje u štabu Prvog bataljona u Lokanju a do Zadružnog doma u Pilici, gde mu je bila kancelarija u kojoj je "proveo ceo svoj radni vek", nije otišao najmanje deset dana posle tog događaja.

U kratkom unakrsnom ispitivanju odbrana Vinka Pandurevića, bivšeg komandanta Zvorničke brigade VRS, je sugerisala da 1.200 zarobljenika nije pogubljeno na parceli vojne ekonomije, već na imanju zvorničkog Agroproma koje se protezalo na oko1.400 hektara. Tužilac Norman Tejer/Thayer je, međutim, u dodatnom ispitivanju ukazao da je vojska za uzgoj svinja koristila i Agropromove objekte van parcele vojne ekonomije, kao što su štale pred kojima su streljani zarobljeni Muslimani.

Suđenje oficirima vojske i policije bosanskih Srba nastavlja se u ponedeljak.

Dijeljenje sadržaja