Identitet sagovornika u presretnutim razgovorima otkrivali dežurni oficiri na centralama štabova VRS prilikom uspostavljanja telefonske veze, tvrdi pripadnik prislušne službe armije BiH koji je svedočio pod pseudonimom 143


Nakon desetodnevne pauze na suđenju sedmorici oficira vojske i policije bosanskih Srba, svedočenje je danas nastavio zaštićeni svedok sa pseudonimom 145, pripadnik prislušne službe Armije BiH. On je tokom glavnog ispitivanja, u petak 9. februara, potvrdio autentičnost 25 transkripata presretnutih razgovora koje je, kako je potvrdio, sam "prekucao i šifrovao".

Branioci su unakrsno ispitivanje "prisluškivača" i ovog puta usmerili na pobijanje tvrdnji optužbe da su transkripti radio i telefonskih komunikacija bosanskih Srba iz jula i avgusta 1995. godine, autentični i pouzdani dokumenti koje treba uvrstiti u dokazni materijal. Odbrana, naime, tvrdi da se tim dokumentima ne može verovati budući da su razgovore presretali i snimali "neiskusni i nedovoljno obučeni operateri na zastareloj opremi", te da su transkripti tih razgovora, puni grešaka i ispravki za koje se ne može utvrditi kada su i kako nastale.

Ukazujući na dva presretnuta razgovora u kojima su kao sagovornici označeni general Gvero i tadašnji predsednik RS Radovan Karadžić, branilac optuženog generala, Dragan Krgović, nastojao je da pokaže kako je svedok "samo na osnovu pretpostavke" kao učesnike u tim razgovorima označio Gvera i Karadžića.

"Niste čuli drugog sagovornika, niste čuli ime Karadžić u razgovoru i niste ovaj razgovor poredili sa drugim snimcima kako bi precizno identifikovali sagovornike" rekao je branilac Milana Gvera, sugerišući svedoku da je zapravo samo nagađao o kojim se učesnicima u razgovoru radi.

Svedok 145 je ostao pri svom iskazu objasnivši kako je gotovo svim presretnutim komunikacijama prethodio razgovor operatera telefonskih centrala koji su navodili njihova imena prilikom uspostavljanja veza. "Te razgovore operatera nismo snimali da ne bi trošili trake kojih nije bilo dovoljno", rekao je svedok. Imena sagovornika su samo upisivana a razgovor je sniman tek kada bi počeli da ga vode "najavljeni" oficiri.

Tužilaštvo je danas tražilo dozvolu da proširi listu svedoka sa šest novih imena, među kojima je i još jedan pripadnik prislušne službe Armije BiH. Veće je odluku najavilo već za sutra a u međuvremenu je svedočenje započeo britanski patolog Džon Klark/John Clark koji je bio šef tima forenzičara – patologa i antropologa - koji su 1999., 2000. i 2001. godine vršili obdukciju tela srebreničkih žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica Kozluk, Konjević Polje, Glogova, Lazete i Zeleni Jadar.

Dijeljenje sadržaja