Home



TRI MILOŠEVIĆEVA ZAHTEVA




Optuženi traži da se sudije izjasne o zahtevu za lečenje u Moskvi, dodatnom vremenu za izvođenje dokaza i pozivanju "neprijateljskih svedoka" Klintona i Klarka. Nastavljeno svedočenje Marka Atlagića

Slobodan Milošević za vrijeme unakrnog ispitivanjaSlobodan Milošević za vrijeme unakrnog ispitivanja

Pre nego što je jutros nastavio ispitivanje svedoka odbrane Marka Atlagića, Slobodan Milošević je sudijama izneo tri zahteva.

Ukazujući da mu "mnogo tutnji u glavi" i da mu se "pojačavaju simptomi" koje su ustanovili holandski specijalisti za sluh, Milošević je od sudija tražio da se konačno izjasne o njegovom zahtevu da mu se omogući lečenje u institutu u Moskvi. Odluka o tome, kako je danas najavio sudija Robinson, biće doneta do kraja ove sedmice.

Drugi Miloševićev zahtev odnosio se na vreme koje mu preostaje za izvođenje dokaza odbrane jer od toga, kako je rekao, zavisi kako će sastaviti listu svedoka koju od njega traži veće. U odgovoru na taj zahtev sudija Robinson je Miloševiću pročitao deo odluke Pretresnog veća od 12. decembra prošle godine kojom je odbijen zahtev za dodatnim vremenom za izvođenje dokaza odbrane i kojom se optuženi ohrabruje da racionalnije i efikasnije koristi vreme koje mu je na raspolaganju. Predsedavajući sudija je dodao da se "u međuvremenu ništa nije promenilo."

Konačno, Milošević je podsetio da je pre dve godine od Pretresnog veća tražio da se bivšem američkom predsedniku Klintonu/Clinton i nekadašnjem zapovedniku NATO generalu Klarku/Clark, upute nalozi za svedočenje pod pretnjom kazne, navodeći da je reč o "figurama koje su imale ključnu ulogu u ratovima u bivšoj Jugoslaviji i agresiji na Srbiju." Dodeljeni branilac Stiven Kej/Steven Kay je najavio da će do kraja dana dostaviti podnesak u vezi sa zahtevom za svedočenje predsednika Klintona.

Nakon što je izneo ove zahteve, Milošević je nastavio ispitivanje Marka Atlagića, bivšeg zastupnika u Saboru Hrvatske, koji je svedočio o "karakterističnim sličnostima" između Pavelićeve Nezavisne države Hrvatske i Tuđmanove Hrvatske nakon pobede HDZ na prvim višestranačkim izborima 1990. godine. Prema Atlagiću, sada ministru bez portfelja u "vladi Republike Srpske Krajine u izgnanstvu" i profesoru istorije u Kosovskoj Mitrovici, između te dve države – barem kada je reč o odnosu prema Srbima – "nema nikakve razlike", budući da su "obe ukinule srpski narod i ćirilicu, uvele iste simbole i zastavu, isti ustaški novac i osnovale logore za srpski narod..." Te svoje tvrdnje Atlagić je potkrepio citatima iz izjava hrvatskih intelektualaca Žarka Puhovskog i Gaje Petrovića i Poljaka Adama Mihnika, u kojima se kritički govori o odnosu novih hrvatskih vlasti prema Srbima i rehabilitaciji "fašizma i ustašluka."

Na primedbe sudija da ne vide relevantnost takvog svedočenja, Milošević je odgovorio da takvim ispitivanjem svedoka želi da ustanovi istinu o događajima u Hrvatskoj i o tome ko je odgovoran za rat u kojem su, dopustio je tu mogućnost, "neki Srbi počinili neke zločine." Međutim, dodao je Milošević, "ti zločini nemaju nikakve veze sa politikom krajinskog rukovodstva, a pogotovo sa Srbijom."


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 266

NEVINOST BEZ ZAŠTITE: Za zločine su krivi drugi
SEDAM GODINA BEKSTVA: Od Višegrada do Haga, preko Buenos Airesa
PROVOKACIJA PA ODMAZDA: Martić se ponosi onim čega se pametan stidi
KOMANDANT U PIDŽAMI: Da li je Mrkšić spavao ili gledao kroz prste
BiH PROTIV SCG: U Međunarodnom sudu pravde počinje rasprava o genocidu