Home



MILOŠEVIĆ IZLOŽIO OSNOVE SVOJE "BOSANSKE ODBRANE"




U Bosni i Hercegovini je, prema Miloševiću i svedoku njegove odbrane Branku Kostiću, vođen "građanski rat svih protiv svih" s kojim ni Srbija ni njen tadašnji predsednik "nisu imali nikakve veze." Šta je Alija Izetbegović "priznao" Branko Kostiću?

Branko Kostić, svjedok odbrane MiloševićaBranko Kostić, svjedok odbrane Miloševića

Slobodan Milošević je u današnjem nastavku ispitivanja Branka Kostića izložio osnove svoje odbrane od navoda optužnice za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini. Milošević, kako je nagovestio, ne namerava da se bavi konkretnim navodima koji se odnose na konkretne zločine, pošto ni on ni Srbija nemaju nikakve veze sa tim događajima.

Bosna i Hercegovina, prema Miloševiću i Kostiću, nije bila žrtva agresije, već je u njoj vođen "građanski rat svih protiv svih." Ako je neko izvršio agresiju onda je to bila Hrvatska, pošto je 1992. godine u BiH bilo oko 40.000 pripadnika Hrvatske Vojske, a "osnovna namera hrvatskog vrhovništva je", po Kostiću, "bila da se ratni požar prenese na teritoriju BiH, Srbije i Crne Gore." A Slobodan Milošević, kao tadašnji predsednik Srbije, nije imao nikakve veze sa onim što se dešavalo u Bosni i Hercegovini, sem što je – kako je to opisao Kostić – "uložio sav svoj politički ugled i autoritet za mirno rešenje krize i prihvatanje Kutiljerovog plana."

Miloševićev trud, prema Kostiću, nije urodio plodom najviše zbog "krajnje ekstremnih i fundamentalističkih stavova" Alije Izetbegovića, koji je najpre prihvatao, a zatim odbijao, sve inicijative i predloge za mirno rešenje krize. Kostić tvrdi da je Izetbegović u avgustu 1991. načelno prihvatio takozvanu Beogradsku inicijativu o stvaranju zajedničke države ravnopravnih republika čiji je prvi predsednik, na predlog Miloševića, trebalo da bude upravo on, da bi nakon posete Americi povukao svoj pristanak. "Možete da zamislite kakva bi to bila Velika Srbija sa Alijom Izetbegovićem kao predsednikom", ironično je danas primetio Milošević.

Početkom 1992. godine Izetbegović je prvo prihvatio a onda odbio Kutiljerov plan koji su, kako je danas rekao Kostić, "sa oduševljenjem podržali" tadašnje četvoročlano savezno Predsedništvo i Milošević lično. Krajem aprila 1992. Kostić je u Skopju pregovarao sa Izetbegovićem o povlačenju JNA iz Bosne i Hercegovine. Prema fono-beleškama sa tih pregovora, koje su danas uvedene u dokaze, Izetbegović je tom prilikom izgovorio nekoliko, po Miloševiću, "veoma značajnih priznanja."

Prvo, govoreći o "poremećenom nacionalnom sastavu" JNA u BiH, Izetbegović je rekao da za to "ne krivi vojsku" i priznao da su tome "i sami doprineli pošto su uskratili dolazak regruta." Rekao je, dalje, da je BiH potrebna "nova armija koja neće biti ni srpska ni muslimanska već zajednička" i koja će stvoriti uslove da se "Srbi vrate na svoja ognjišta, Muslimani na svoja a Hrvati na svoja", što je po Miloševiću "priznanje da su isterane sve tri nacionalnosti." Kostić, takođe, tvrdi da je Izetbegović u tom razgovoru tadašnje odsustvo Srba iz Predsedništva BiH kvalifikovao kao njegov "defekt", ukazujući da ono "nikada neće biti ravnopravno bez Srba."

Nakon što je Kostić rekao da na sastanku u Skopju nije izrečena ni jedna primedba na ponašanje JNA u BiH, sudija Bonomi/Bonomy je citirao Izetbegovićevu rečenicu o "paravojnim formacijama SDS koje, uz saglasnost JNA, kontrolišu velike delove teritorije", što njemu deluje kao "pritužba na račun JNA." Kostić, međutim, ne misli da je to bila "pritužba."

Mada mu je u Skopju, tvrdi Kostić, rekao da "armija može da ostane u Bosni još 5 godina", Izetbegović je nekoliko dana kasnije zatražio da JNA smesta napusti BiH. Usledile su blokade kasarni i napadi na kolone koje su se izvlačile iz Sarajeva i Tuzle. JNA je svoje naoružanje, tvrdi Kostić, ostavila "svim stranama", njene bivše starešine su postali komandanti "svih vojski", a bosanski Srbi su svoju vojsku formirali 15. maja 1992. odnosno, kako su naglasili i Kostić i Milošević, "mesec dana nakon formiranja Armije BiH."

Pošto je Milošević, tako, izložio osnove svoje odbrane za BiH, Branka Kostića je, pred kraj današnje rasprave, preuzela tužiteljica Hildegard Erc-Reclaf/Uertz Retzlaff. Unakrsno ispitivanje biće nastavljeno sutra.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 264

MILOŠEVIĆEVA "BOSANSKA ODBRANA": Šta je Alija Izetbegović "priznao" Branku Kostiću?
POMRAČENJE U VUKOVARU: Ljudi koje je usred dana pojeo mrak
"MARTIĆEVCI, OTVARAJ!": Etničko čišćenje ili privatna osveta u Bruškoj
KNJIGOM NA KNJIGU: Literatura "udruženog zločinačkog poduhvata"