Bivši predsjednik Kriznog štaba Bratunca, Mirosav Deronjić, koji se tereti za ubojstvo najmanje 60 Bošnjaka u selu Glogova kraj Bratunca, nakon jučerašnjeg hapšenja prebačen u pritvorsku jedinicu Haškog tribunala


Danas poslije podne u pritvorsku jedinicu Haškog tribunala je stigao Miroslav Deronjić, bivši šef kriznog štaba Bratunca, kojeg su jučer u tom gradu uhapsili pripadnici SFOR. Optužnica tereti Deronjića u šest tačaka za ubojstvo najmanje 60 bošnjačkih civila u selu Glogova, 9. maja 1992.

"Tužiteljstvo nastavlja s upotrebom zapečaćenih optužnica, kako bi proces hapšenja optuženih bio što efikasniji," - izjavila je glasnogovornica tužiteljstva Florans Artman/Florence Hartmann. U Deronjićevom slučaju SFOR je, doista, ispoljio zavidnu brzinu i efikasnost. Optužnica za masakr u Glogovu je, naime, potpisana i stavljena pod pečat tribunala u prošlu srijedu 3. jula, a Deronjić je uhapšen već u nedjelju, 7. jula.

Prema optužnici, u napadu na selo Glogova udaljeno nekoliko kilometara od Bratunca, sudjelovali su pripadnici tadašnje JNA i lokalne Teritorijalne obrane, a Miroslav Deronjić bio je prisutan sve vrijeme napada. Kao predsjednik Kriznog štaba, Deronjić je bio odgovoran i za postupke svojih podređenih - Najdana Mlađenovića, Milana Zarića, Gojka Radića, Drage Takića, Dušana Živanovića i izvjesnog Mile zvanog "Riba". Deronjić je također, navodi se u optužnici, znao da su stanovnici Glogova već ranije bili razoružani i nisu mogli pružiti nikakav otpor, ali je usprkos tome 8. maja uvečer izdao naređenje za napad na selo.

Rano ujutro devetog maja, srpske snage su granatirale selo, da bi ga kasnije toga dana i okupirale. Tada su počele nasumične egzekucije bošnjačkih muškaraca. Grupa od petnaest Bošnjaka ubijena je, tvrdi se u optužnici, na glavnoj ulici, a Deronjićevi podređeni potom su organizirali prebacivanje tijela ubijenih do obale obližnje rijeke Jadar. Potom su i Bošnjaci koji su prebacili tijela ubijeni na obali rijeke. Najmanje jedna od žrtava je, prema optužnici, ubijena u prisustvu Miroslava Deronjića.

Preživjeli muškarci su iz Glogova prebačeni na bratunački stadion ili u osnovnu školu Vuk Karadžić, koji su u to vrijeme služili kao logori. Žene i djeca su, po komandi i pod nadzorom Miroslava Deronjića, prebačeni autobusima na teritorije pod kontrolom Armije BiH.

Kako se moglo čuti u svjedočenjima preživjelih Srebreničana na suđenju generalu Radislavu Krstiću, Miroslav Deronjić je, zbog svojih "zasluga" na mjestu šefa Kriznog štaba Bratunca nagrađen od Radovana Karadžića postavljanjem na mjesto "komesara za Srpsku Srebrenicu". U ovoj funkciji Deronjić je u julu 1995. bio jedan od organizatora masovne deportacije žena i djece iz baze Holandskog bataljuna u Potočarima.

Datum prvog pojavljivanja optuženog pred sucima biće naknadno objavljen.

Dijeljenje sadržaja