Tužilaštvo osporava navode iz žalbi četvorice osudjenih za kampanju progona, ubistava i mučenja zatočenika u prijedorskim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje u ljeto 1992


"Doprinos Zorana Žigića udruženom zločinačkom poduhvatu je značajan jer je on činjenjem zločina direktno doprinio srži zajedničke nakane, a to je bio plan da se progone ne-Srbi. Slično vrijedi za žalitelja Mladju Radića: obavljanjem dužnosti vodje stražarske smjene osigurao je da sistem nesmetano funkcioniše. Miroslav Kvočka i Dragoljub Prcać su doprinijeli u velikoj mjeri sprovodjenju i održavanju sistema progona."

Ovo je rekla tužiteljica Norul Rašid/Rashid, koja je prva iz tima optužbe odgovorila na argumente iz žalbi osudjenih. Navodeći da je negiranje učešća u "udruženom zločinačkom poduhvatu" zajednička osnova u svakoj od njihove četiri žalbe, ona je istakla da je Pretresno vijeće, koje im je izreklo kazne, konstatovalo da oni nisu organizovali logor niti pokrenuli kampanju nasilja, ali su učestvovali u održavanju logora Omarska, koji je funkcionisao "kao udruženi zločinački poduhvat". Kvočka, Prcać i Radić nisu lično počinili krivična djela, dodala je tužiteljica, ali su znali da su u logoru počinjena ubistva, mučenja i nehumani postupci, pa ipak su ostali na svojim zadacima i svijesno doprinosili redovnom fukcionisanju logora.

Tužiteljica je zatim naglasila da oni nisu bili u Omarskoj pod prinudom, i da im je prvenstveni zadatak bio da sistem radi kojeg je logor organizovan – a to je progon ne-Srba -besprekorno funkcioniše. Bez funkcije stražara ne bi bilo logora, zaključila je ona, ocjenjujući da osnov žalbe o nepripadanju udruženom zločinačkom poduhvatu treba odbaciti.

Govoreći konkretno o argumentima u žalbi Miroslava Kvočke, tužiteljica Rašid je rekla da činjenica da su se neki zločini desili kad on nije bio u logoru, ne umanjuje krivicu i ne utiče na visinu kaznu, pošto je osnova njegove odgovornosti opšti doprinos uspostavljenom sistema progona. Već prvog dana provedenog u Omarskoj vidio je tri ili četiri mrtva tijela zatočenika u krugu logora, ali je nastavio obavljati svoju dužnost. Bio je prisutan jednom ubistvu, kao i utovaru leševa, ali je 17 dana efikasno i bez pogovora izvršavao svoje zadatke, ne čineći ništa da napusti logor na sopstvenu inicijativu, to jest da se "djelotvorno povuče iz sistema". Zbog svega toga, tužiteljica smatra da njegovu žalbu treba odbaciti.

Govoreći o žalbi Dragoljuba Prcacća, drugi član tužilačkog tima Tomas Karmona/Thomas Carmona je rekao da je "njegova karakteristika bio spisak". Nije to značilo samo beznačajnu administrativnu pomoć upravniku logora, u mnogim slučajevima bilo je to nešto gore. Po riječima Karmone, na tim spiskovima su bili ljudi, pravljeni su za istražitelje ili za premještanje, a optuženi je od početka znao šta se dešava u logoru. Po jednom takvom spisku, 50 ljudi je ukrcano na autobus i nestalo, rekao je Karmona, predlažući takodje da se žalba odbaci.

U nastavku zasjedanja Žalbenog vijeća tužioci će detaljnije odgovoriti i na žalbe Mladje Radića i Zorana Žigića.

Dijeljenje sadržaja