Home
STANIŠIĆU I ŽUPLJANINU POTVRĐENE KAZNE OD PO 22 GODINE ZATVORA
Žalbeno vijeće Tribunala potvrdilo prvostepenu presudu bivšim čelnicima policije bosanskih Srba Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu, uključujući i zatvorske kazne od po 22 godina za zločine nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima od početka aprila do kraja decembra 1992. godine. Stanišićeva i Župljaninova odbrana nije dokazala "pristrasnost" danskog sudije Harhofa, diskvalifikovanog u predmetu Vojislava Šešelja.
Žalbeno vijeće kojim je predsjedavao malteški sudija Karmel Ađus /Carmel Agius potvrdilo je danas osuđujuće presude i kazne od po 22 godine zatvora Mići Stanišiću, ratnom ministru policije u vladi bosanskih Srba i Stojanu Župljaninu, bivšem načelniku Centra službi bezbjednosti Banjaluka za zločine počinjenie 1992. godine u dvadeset bosanskohercegovačkih opština. Stanišiću i Župljaninu će u kaznu biti uračunato vrijeme provedeno u Pritvorskoj jedinici UN u Sćeveningenu, gdje će ostati do transfera u zemlju u kojoj će izržati ostatak kazne.
Žalbeno vijeće je odbacilo argumentaciju Stanišića i Župljanina da im je "uskraćeno pravo da im sudi nepristrasan sud" zbog sudjelovanja danskog sudije Frederika Harhofa/Harhoff koji je zbog navodne pristrasnosti diskvalifikovan iz vijeća koje je sudilo Vojislavu Šešelju. Žalbeno vijeće smatra da izuzeće sudije Harhofa u Šešeljevom predmetu “ne znači da on automatski treba da bude isključen i iz svih drugih predmeta u kojima je sudio”. Osim toga, Stanišić i Župljanin, navodi se u sažetku presude, nisu uspjeli da dokažu da postoji razumna pretpostavka pristrasnosti sudije Harhofa.
Odbačene su i sve žalbene osnove Stanišića i Župljanina. Mada je konstatovano da su u prvostepenoj presudi počinjene izvjesne greške, one - po ocjeni Žalbenog vijeća - ne utiču na zaključak Pretresnog vijeća da su bivši čelnici policije bosanskih Srba “znatno doprinijeli” udruženom zločinačkom poduhvatu političkog i vojnog rukovodstva Republike Srpske s ciljem trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata sa teritorije planirane srpske države. Potvrđen je nalaz Prvostepenog vijeća da su Stanišić i Župljanin odgovorni za progon ostvaren putem prislinog premiještanja i deportacije kao zločina protiv čovječnosti, kao i progon putem ubistava i mučenja kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Župljanin je dodatno kriv za istrebljenje, kao zločin protiv čovječnosti.
Žalbeno vijeće je prihvatilo žalbeni osnov tužilaštva da je Pretresno vijeće pogriješilo kada je propustilo da izrekne osuđujuće presude Stanišiću i Župljaninu za krivična djela ubistva, mučenja i deportacije i druga nehumana djela kao što je prisilno premiještanje kao zločin protiv čovječnosti. Međutim, vijeće je odbilo da izrekne nove osuđujuće presude po žalbi. Žalbeno vijeće je, također, zaključilo da ni odbrana ni tužilaštvo nisu pokazali da je Pretresno vijeće načinilo neku “upadljivu grešku” i zato je u cjelosti odbacilo sve osnove koji se odnose na odmjeravanje kazne.
Optužnice protiv Župljanina i Stanišića podignute su 1999. i 2005. godine. U septembru 2008. godine ta dva predmeta su spojena, a suđenje je trajalo od septembra 2009. do juna 2012. godine.
Fotografije
TV tribunal 711