Viši inspektor australijske policije svedoči na suđenju Ratku Mladiću o svom učešću u istrazi srebreničkih zločina haškog tužilaštva od 1998. godine, u kojoj je koordinirao program otkrivanja i ekshumacija masovnih grobnica na području Srebrenice

Delovi transkripta sa svedočenja australijskoginspektora Dina Meninga/Dean Manningna suđenjima srebreničkoj sedmorki 2007. i Radovanu Karadžiću 2012. godine uvršteni su danas u dokaze u predmetu Ratka Mladića, a tužilac je za javnost pročitao kratak sažetak njegovog iskaza. Od 1998. do 2004. Mening je koordinirao rad istražitelja u programu ekshumacija čiji je cilj bio da se lociraju i ekshumiraju masovne grobnice, da se utvrdi njihova povezanost sa događajima u Srebrenici, kao i da se ustanovi broj ekshumiranih žrtava, njihov identitet, pol i uzrok smrti.

U svojstvu koordinatora Mening je sarađivao ne samo sa istražiteljima već i sa arheolozima, antropolozima, forenzičkim patolozima i drugima koji su bili uključeni u program ekshumacija. Na osnovu prikupljenih podataka sastavio je tri izveštaja 2000., 2001. i 2003. godine a u novembru 2007. ih je dopunio podacima prikupljenim nakon što je napustio tužilaštvo. Odgovarajući na pitanja tužioca Mening je rekao da je detaljno proučavao sve nalaze do kojih su došli učesnici u ekshumacijama - od predmeta pronađenih u masovnim grobnicama do obdukcijskih nalaza i zaključaka forenzičkih eksperata o uzroku smrti i načinu na koji su žrtve izgubile život.

Tela pronađena u masovnim grobnicama većinom su bile žrtve masovnih egzekucija na šta, po Meningu, ukazuju povezi na očima i rukama, kao i položaj njihovih tela u grobnicama. Masovne grobnice locirane su uz pomoć iskaza svedoka i vazdušnih snimaka koje je tužilaštvu ustupila američka vlada, potvrdio je Mening. Značaj vazdušnih snimaka bio je još veći u otkrivanju takozvanih sekundarnih grobnica u koje su prebacivana tela prethodno iskopana iz primarnih grobnica. Sekundarne grobnice su prema svedoku bile rezultat operacije koja je za cilj imala prikrivanje zločina počinjenih nakon pada Srebrenice.

Branilac Ratka Mladića je u unakrsnom ispitivanju osporavao kompetentnost australijskog policajca da koordinira program ekshumacija a posebno da, na osnovu prikupljenih stručnih nalaza patologa i drugih forenzičkih eksperata, sastavlja kompetentne izveštaje. Meningovi zaključci, po odbrani, ne mogu biti objektivni budući da mu je kao službeniku tužilaštvabilo u interesu da potvrdi navode iz optužnica za srebreničke zločine. Odbrana se usprotivila uvođenju Meningovih izveštaja u dokaze pa će se o njihovom uvrštavanju u spis raspravljati kasnije.

Svedočenje Dina Meninga se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja