U unakrsnom ispitivanju istražitelja tužilaštva branilac Ratka Mladića je pokušao da dobije potvrdu za teze kojim odbrana nastoji da dokaže da bivši komandant Glavnog štaba VRS nije odgovoran za genocid u Srebrenici, najteži među zločinima počinjenim tokom rata u BiH za koje se tereti optužnicom

Mladićev branilac Dragan Ivetić sugerisao je danas istražitelju tužilaštva Tomašu Blaščiku/Tomasz Blaszczyk da snimci beogradskog novinara Zorana Petrovića Piroćanca napravljeni 13. i 14. jula 1995. godine, o kojima je svedočio, osim podataka o mestima zločina i učesnicima u događajima nakon pada Srebrenice pružaju i informacije koje idu u prilog tvrdnjama odbrane. Jedna od tih tvrdnji je da većinu žrtava za koje tužilac dokazuje da su pogubljene, predstavljaju zapravo žrtve "žestokih borbi" vođenih nakon što je Vojska Republike Srpske ušla u Srebrenicu.

Branilac je pokazao deo Petrovićevog snimka sa puta Bratunac-Konjević Polje na kojem se vidi predaja Bošnjaka iz kolone koja se kroz šume probijala ka Tuzli, a iz pravca iz kojeg dolaze, čuju se "pucnjava i eksplozije". Rafalna paljba i detonacije, prema braniocu, jasno ukazuju da su se u tom trenutku u šumama vodile borbe. Da bi to potkrepio, branilac je predočio i transkript razgovora sa video snimka Zorana Petrovića Piroćanca u kojem jedan pripadnik Bratunačke brigade opisuje kako je tokom dve sedmice na položajima učestvovao u "žestokim okršajima" sa muslimanskim snagama i da je veliki broj pripadnika Armije BiH ubijen u tim okršajima.

Istražitelj tužilaštva ne osporava da su vođene borbe ali negira da je u njima, kako je sugerisao branilac, moglo poginuti na hiljade Bošnjaka koji su se u koloni probijali ka Tuzli. Istraga je, tvrdi Blaščik, pokazala da su u šumama na putu do Tuzle zaista pronađena tela pripadnika kolone koji su najverovatnije stradali u borbama, ali da njih nije bilo više od nekoliko stotina.

Mladićeva odbrana je takođe sugerisala da su lokalni Srbi sa područja Srebrenice učestvovali u ubistvima iz osvete, budući da je i srpsko stanovništvo od početka sukoba 1992. godine bilo žrtva zločina. Radilo se često i o uniformisanim osobama, pripadnicima VRS ali se njihova dela, prema odbrani, nisu mogla pripisivati vojsci bosanskih Srba. Blaščik se složio da su "zločini činjeni na obe strane" i da je svakako bilo slučajeva osvete, ali je ukazao da su Bošnjaci bili zarobljenici vojske i policije bosanskih Srba, a ne pojedinaca željnih osvete.

Konačno branilac se pozvao na iskaz istražitelja o tome da su u Kravici 13. jula 1995. godine, kada je u skladištu poljoprivredne zadruge ubijeno oko hiljadu zarobljenika, bile angažovane samo policijske a ne i vojne snage RS. Sugerisao je da je zločine za koje se tereti Mladić kao komandant vojske, zapravo počinila policija. Blaščik se složio da su u Kravici zaista bili angažovani pripadnici policijskih jedinica ali je podsetio da su one - nalogom tadašnjeg ministra policije Tomislava Kovača - uključene u operaciju Krivaja 95 pod komandom vojske.

Dijeljenje sadržaja