Odbacujući spekulacije o tome ko jeste a ko nije optužen za opsadu i granatiranje Dubrovnika, u tužilaštvu Haškog tribunala ukazuju da još nije vreme za skidanje pečata sa te optužnice, budući da još nisu iscrpene sve "operativne opcije" za hapšenje optuženih

"Glupost, spekulacija, propaganda..." Tim rečima u tužilaštvu Haškog tribunala kvalifikuju pisanje pojedinih beogradskih i zagrebačkih listova koji, pozivajući se na "poverljive izvore", licitiraju sa imenima navodno optuženih za opsadu i granatiranje Dubrovnika 1991. godine. Tako je, ovih dana, objavljeno da su među optuženima Momir i Pavle Bulatović, koji su u vreme dubrovačke operacije bivše JNA bili predsednik odnosno ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, dok se tadašnji premijer a sadašnji predsednik Milo Đukanović navodno "izvukao", tako što je pristao da se na budućem suđenju pojavi u ulozi "svedoka-pokajnika" protiv svojih nekadašnjih saradnika.

Odbacujući sve te tvrdnje kao "apsolutno neosnovane", izvori agencije SENSE u tužilaštvu Haškog tribunala ukazuju da još nije trenutak da se skine pečat sa "dubrovačke optužnice" i objave imena optuženih. U tužilaštvu, naime, još nisu izgubili nadu da će uskoro dobiti "ako ne sve, onda barem neke od optuženih." Odbijajući da ulaze u detalje, izvori tužilaštva ukazuju da se "preduzimaju određene akcije da se optuženi lociraju i uhapse, po mogućnosti kao grupa", odnosno svi odjednom, kako bi im se zajedno sudilo. Zbog toga je i dalje neophodno da imena optuženih ostanu pod pečatom Tribunala, a on će se skinuti - odnosno imena optuženih objaviti - "tek kada se iscrpe sve operativne opcije koje se preduzimaju na osnovu zapečaćenih naloga za hapšenje."

Pečat sa "Dubrovačke optužnice" je delimično skinut 1. marta ove godine, kada je objavljeno da je "više osoba", u ukupno 16 tačaka, optuženo za ubistva, surova postupanja, napade na civile, rušenja koja nisu opravdana vojnim potrebama, nezakonite napade na civilne objekte, razaranje istorijskih spomenika, bezobzirna uništavanja sela, kao i za pljačku javne i privatne imovine. Ti zločini su, kako je saopšteno, počinjeni tokom napada bivše JNA na Dubrovnik i njegovu okolinu, između 1. oktobra i 31. decembra 1991. a u optužnici se kvalifikuju kao teške povrede Ženevskih konvencija i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Dijeljenje sadržaja