Home



ZATIŠJE U TRIBUNALU




Nastavljaju se tri od šest tekućih suđenja. Da li će se generalu Taliću, iz zdravstvenih razloga, dozvoliti odbrana sa slobode? Sudije razmatraju "Slučaj Vladimirov." Konferencija o stanju u postupku protiv Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić

Sjedište Tribunala u Den HaaguSjedište Tribunala u Den Haagu

Do 26. septembra, kada počinje dokazni postupak po optužnicama koje Slobodana Miloševića terete za genocid u Bosni i Hercegovini i zločine protiv čovečnosti u Hrvatskoj, Haški tribunal će raditi sa samo pola kapaciteta. Do tada će se, naime, nastaviti samo tri od šest tekućih suđenja. Pored Miloševića, na pauzi su general Stanislav Galić, optužen za granatiranje Sarajeva, kao i trojica optuženih za etničko čišćenje Bosanskog Šamca (Blagoje Simić, Miroslav Tadić i Simo Zarić). U oba ova predmeta tužilaštvo je završilo izvođenje svojih dokaza, a početak dokaznog postupka odbrane predviđen je za oktobar.

U pauzi suđenja Miloševiću veće bi trebalo da odluči o sudbini holandskog advokata Mihaila Vladimirova/Michail Wladimiroff, jednog od trojice "prijatelja suda", čije su kvalifikacije da i dalje obavlja tu funkciju dovedene u pitanje intervjuom koji je prošle sedmice objavljen u jednom haškom listu. U tom je intervjuu, podsetimo, Vladimirov ocenio da je u kosovskom segmentu suđenja tužilaštvo prezentiralo dovoljno dokaza da se Milošević proglasi krivim i osudi. Milošević je to kvalifikovao kao "nepoštovanje suda" i "ometanje pravde", Vladimirov je tvrdio da je novinar pogrešno interpretirao njegove reči, a sudije su "prijatelju suda" dale rok od sedam dana (do srede 18. septembra) da pismeno obrazloži kako je došlo do spornog intervjua, odnosno šta je od toga što je objavljeno on rekao, a šta nije.

Od tri suđenja koja se nastavljaju, dva su opterećena zdravstvenim problemima glavnih aktera: optuženog odnosno sudije. Na procesu za genocid u Bosanskoj Krajini, veće bi u utorak trebalo da se izjasni o zahtevu odbrane generala Momira Talića da se optuženi, zbog teškog zdravstvenog stanja, pusti na privremenu slobodu, a suđenje nastavi bez njegovog prisustva. Neizvesno je na koji će način sudije razrešiti ovaj problem, budući da pravila tribunala ne predviđaju mogućnosti suđenja u odsustvu ili odbranu sa slobode.

Zbog bolesti sudije Fasi Firija/Faši Fihri, prekinuto je izvođenja dokaza optužbe u slučaju doktora Milomira Stakića, optuženog za genocid u Prijedoru. Umesto "klasičnog" saslušavanja svedoka pred kompletnim Raspravnim većem, za sledeću sedmicu je zakazano uzimanje takozvanih vanraspravnih iskaza koji se, u izuzetnim okolnostima, mogu davati pred predsedavajućim službenikom suda ili samo jednim sudijom. Tako uzete izjave se, zatim, prosleđuju Raspravnom veću koje može da ih koristi pri odlučivanju o krivici ili nevinosti optuženog.

Na suđenju za progone i druge zločine nad mostarskim Bošnjacima nastavlja se izvođenje dokaza odbrane Vinka Martinovića Štele, zapovednika jedne od "anti-terorističkih grupa" koje su 1993. operisale u Hercegovini. Pored Štele, za iste zločine optužen je i Mladen Naletilić Tuta, čija je odbrana već prezentirala svoje dokaze.

Konačno, za sledeći petak je zakazana konferencija u stanju u postupku protiv Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić, optuženih za genocid u Bosni i Hercegovini. Biljana Plavšić je septembra prošle godine privremeno oslobođena iz haškog pritvora, a sudije su do sada odbile čak šest Krajišnikovih zahteva da mu se omogući da početak suđenja čeka na slobodi. Datum početka suđenja još nije određen, ali bi se o tome moglo više saznati u petak.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 116

BOLEST BRŽA OD PRAVDE: General Momir Talić oslobođen iz humanitarnih razloga
OD PRIVATNE ORDINACIJE DO LOGORA: Zašto je doktor Stakić ušao u politiku?
SVJEDOK PROTIV TUŽITELJA: Međunarodna zajednica - strana u sukobu u Bosni i Hercegovini
UDRUŽENJE BRANILACA U HAŠKOM TRIBUNALU: "Jednakost oružja" odbrane i optužbe
NOVI "CILJNI DATUM": Suđenje Momčilu Krajišniku i Biljani Plavšić počinje u januaru slijedeće godine
PROPAGANDA STRAHA I MRŽNJE: Uloga medija u zajedničkom zločinačkom poduhvatu