Zoran Buntić, advokat iz Čitluka, svjedočeći u odbranu Jadranka Prlića tvrdio da Herceg Bosna nije bila zamišljena kao država niti je imala pretenzije da to postane. Formirana je isključivo radi odbrane od srpske agresije


"Herceg Bosna nije bila zamišljena kao država niti je imala pretenzije da to postane", kaže Zoran Buntić, bivši predstojnik Odjela pravosuđa i opće samouprave tzv. Hrvatske zajednice, a kasnije i Republike Herceg Bosne. Svjedočeći u odbranu nekadašnjeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića tvrdio je da je zajednica bosanskih Hrvata bila formirana prvenstveno radi odbrane od srpske agresije. Taj cilj je, po njegovom mišljenju, uspješno realizovan za razliku od drugog koji je podrazumijevao da Herceg Bosna u jednom trenutku preraste u zasebnu konstitutivnu jedinicu unutar granica BiH.

Prema tužiocu, Prlić i ostala petorica optuženih lidera bosanskih Hrvata su bili dio udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem pripajanja dijela BiH susjednoj Hrvatskoj kako bi se ona obnovila u granicama Banovine iz 1939. godine. Taj cilj su nastojali ostvariti provođenjem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva nastanjenog na području Herceg Bosne. Prlićeva odbrana, međutim, to osporava, i navodi da je HZ HB djelovala u okviru BiH.

Prlićev advokat Majkl/Michael Karnavas kao jedan od dokaza tih teza predočio saopštenje bivšeg predsjednika Herceg Bosne Mate Bobana iz jula 1992. godine u kojem je navedeno da se "ničim ne dovodi u pitanje cjelovite i suverene BiH". Svjedok je potvrdio da takvi navodi u potpunosti odražavaju tadašnji odnos Jadranka Prlića i HZ HB prema BiH. Pored tog dokumenta, odbrana je uz njegovu pomoć u dokaze uvela i niz odluka o pristupanju HZ HB dijelova ili cijelih općina sa hrvatskom većinom.

Svjedok je naveo da je HVO, po izbijanju sukoba, u Mostaru utemeljio Odjeljenje javnog tužilaštva BiH isključivo zbog "nemogućnosti javnog tužioca da svoje nadležnosti obavlja van Sarajeva". To je, prema njegovim riječima, urađeno na "isti način" kao i u drugim bosanskohercegovačkim općinama koje su bile odsječene od Sarajeva, kao što su Bihać, Tuzla, Zenica i druge. HVO je, kako je pojasnio, jednostavno tražio "model koji će funkcionisati". Nije međutim uspio objasniti zašto je u zvaničnom nazivu "isturenog" odjeljenja državnog tužioca pisalo Herceg Bosna a ne Bosna i Hercegovina.

Svjedok će svoj iskaz nastaviti sutra.

Dijeljenje sadržaja