U podnesku na stotinjak rukom ispisanih stranica kojim je odgovorio na zahtjev tužitelja za dodjelu branitelja optuženom, Vojislav Šešelj tvrdi da nema pravnih osnova da mu Tribunal nametne advokata protiv njegove volje i "garantira" da će, u protivnom, učiniti sve što može da ne prisustvuje postupku


Optuženi Vojislav Šešelj, kojeg haško tužilaštvo tereti za zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini, smatra da ne postoje nikakve pravne osnove da mu se nametne branilac.

Tužilaštvo je prošlog mjeseca zatražilo od Raspravnog vijeća da optuženom, koji se želi sam braniti, imenuje advokata kako bi se spriječilo da on sudjenje pretvori u "show". Tužlaštvo strahuje da će ozbiljnost postupka biti ugrožena jer je Šešelj prije predaje Tribunalu izjavljivao da će u Haagu braniti "srpske nacionalne interese" i da će "uništiti" Tribunal, umjesto da se, kako upozorava tužilac, fokusira na obranu od konkretnih optužbi koje su protiv njega podignute.

U svom odgovoru, na stotinjak rukom ispisanih stranica, Šešelj kaže da nikada neće prihvatiti advokata kojeg mu Tribunal pokuša nametnuti i upozorava: "Ukoliko ipak odlučite da mi, kršenjem mojih elementarnih prava, nametnete branioca, vašeg plaćenika, onda vam garantujem da ćete morati da mi sudite u odsustvu jer ću se efikasno postarati da ni jednom sudskom pretresu ne prisustvujem."

Šešelj, dalje, ponavlja da nema namjeru da se brani od optužbi već da dokaže da su one "lažne i pravno neutemeljene". On navodi da će koristiti "pravne argumente i činjenice" da bi opovrgao "tendencioznu i političku optužnicu", te da će na taj način "poraziti Tribunal". Ostajući pri tvrdnji da je Tribunal nelegalna institucija, optuženi drži da ima pravo da to dokazuje pravnim argumentima. Šešelj nadalje tvrdi da neće on praviti "show", jer je "show već počeo s neodgovornim ponašanjem tužilaštva" koje je, tvrdi on, "uplašeno".

U svom opširnom podnesku optuženi se osvrnuo i na nalog suca Wolfganga Schomburga/Volfgang Šomburg da se dokumenti prevode na "jezik koji optuženi razumije". Šešelj, naime, ostaje pri tvrdnji da razumije samo srpski jezik i ne prihvaća da mu dio dokumenata bude dostavljan na bosanskom ili hrvatskom. Ta je praksa usvojena zbog nemogućnosti Tribunala da održava zasebne prijevodne službe na svakom od ta tri jezika. Šešelj smatra uvredljivom skraćenicu BHS (bosanski-hrvatski-srpski) navodeći da se njegov jezik "odvajkada zove srpski".

"Hrvati su se polovinom 19. veka odrekli sopstvenog jezika i srpski prihvatili kao svoj književni jezik, mada je njihov izvorni do skoro identičnosti blizak slovenačkom" - navodi Šešelj i dodaje: "Nikada kroz istoriju nije postojao nikakav bosanski jezik."

Vijeće će razmotriti Šešeljeve pravne argumente, ali ne i njegovu lingvističku ekspertizu.

Dijeljenje sadržaja