Svedočenje Alije Gušalića za kojeg Slobodan Milošević tvrdi da je - bacanjem bombe na kafić "Srbija" - "počeo rat u Bijeljini" – Svedok potvrdjuje da je imao bombu ali kaže da je, "na žalost", nije bacio

Mada još nije okončan dokazni postupak po optužnici kojom se Slobodan Milošević tereti za zločine protiv čovečnosti u Hrvatskoj, tužilac postepeno uvodi svedoke koji govore o nekim od dogadjaja, odnosno zločina, opisanim u optužnici za genocid u Bosni i Hercegovini.

Prošlog meseca saslušana su dva "bosanska svedoka": Melika Malešević je svedočila o zatočeničkih objektima u BiH, dok je zaštićeni svedok B-1738 opisao napad "Arkanovaca" na Bijeljinu, 1. aprila 1992. Pre njih, u januaru ove godine, o etničkom čišćenju severozapadne Bosne svedočio je bivši član misije UN u Hrvatskoj, Čarls/Charles Kirudja.

Nakon jedne zaštićene svedokinje koja je saslušana na raspravi zatvorenoj za javnost, juče i danas svedočila su dvojica bivših zatočenika logora u BiH. Alija Gušalić je proveo više od godinu i po dana u logorima u Batkovićima i Doboju, dok je zaštićeni svedok B-71 u današnjem početku svedočenja naveo da je bio zatočen u kasarni "Kula" u Mrkonjić gradu, zatim u nekoj štali u selu Bjelajce, pa u logoru Manjača kod Banja Luke odakle je prebačen u "Stari mlin" u Prnjavoru i, konačno, u kasarni "Zdravko Čelar" u Derventi.

U Batkovićima je, prema svedočenju Alije Gušalića, bilo zatočeno oko 2.000 Bošnjaka i Hrvata, od kojih su, po njemu, samo dvojica bili pripadnici oružanih formacija, dok su svi ostali bili civili iz Brčkog, Bijeljine, Zvornika, Vlasenice i okolnih sela. Zatočenici su, tvrdi svedok, bili podvrgnuti svakodnevnim teškim prebijanjima kojima je, prema njegovoj računici, podleglo oko sto ljudi.

Gušalić je bio u grupi od 10 zatočenika koje su logorski stražari nazivali "specijalcima" i koji su bili podvrgnuti posebno okrutnom tretmanu. Tukli su ih, svedočio je Gušalić, "za doručak, ručak i večeru", a posebno je žestoko bilo ponoćno premlaćivanje, za "laku noć." Od batina, nedostatka hrane i velike vrućine, Gušalić je tokom zatočeništva izgubio čak 50 kilograma, tako da se "uplašio sebe" kada se, po prebacivanju u logor u Doboju, prvi put video u ogledalu. "Nisam ličio na ljudsko biće" - rekao je svedok. Posledice zatočeništva Gušalić, tvrdi, oseća i danas.

U unakrsnom ispitivanju Milošević je svedoka najmanje pitao o logorima, a najviše o njegovoj navodnoj ulozi u izbijanju sukoba u Bijeljini. Gušalić je, naime, 31. marta 1992. na konju i sa bombom u ruci krenuo prema kafiću "Srbija" u kojem su se okupljali "Arkanovci", "Šešeljevci" i lokalni četnici koje je predvodio bijeljinski "vojvoda" Mirko Blagojević. Kada se približio na oko 20 metara iz kafića su zapucali i pogodili i Gušalića i konja. Ranjen u nogu, Gušalić je prebačen u bolnicu.

Na Miloševićevu tvrdnju da je Gušalić, time, "počeo rat u Bijeljini", svedok je, s neskrivenom ironijom, odgovorio potvrdno, dodajući da mu je - zbog svega što se naknadno dogodilo - sada žao što nije bacio tu bombu.

Nakon Gušalića na klupu za svedoke je izveden B-71, čije će se svedočenje nastaviti sutra.

Dijeljenje sadržaja