U saopštenju Međunarodnog suda u Hagu se navodi da Hrvatska optužuje SRJ za "dvije runde etničkog čišćenja": prvu 1991. nad Hrvatima u Krajini, Istočnoj i Zapadnoj Slavoniji i Dalmaciji, a drugu nad krajinskim Srbima 1995.

Nakon podnošenja tužbe protiv SR Jugoslavije za genocid, u sjedištu Svjetskog suda pravde u Hagu održan prvi neformalni sastanak dviju strana sa predsjednikom ovog Međunarodnog suda

Međunarodni sud odredio rokove u kojima će Hrvatska i SRJ podnijeti svoje pismene podneske u trećem slučaju "balkanskog genocida" pred najvišom pravnom instancom na svijetu

Međunarodni sud (ICJ) u Den Haagu, na zahtjev Hrvatske, ponovno produžio rokove za dostavu pisanih obrazloženja u slučaju u kojem Hrvatska tuži SRJ za genocid

Na oko 2.700 stranica "memorijala" koji je danas predat Međunarodnom sudu u Hagu, Hrvatska dokumentuje i razrađuje optužbe da je SRJ prekršila Konvenciju o genocidu. Da li će SRJ odgovoriti "protiv-tužbom" za genocid nad srpskim narodom u Hrvatskoj?

Petodnevna rasprava u Međunarodnom sudu pravde po tužbi Hrvatske protiv SR Jugoslavije za kršenje Konvencije o Genocidu, zakazana za poslednju sedmicu maja ove godine, biće posvećene isključivo pitanjima nadležnosti suda i prihvatljivosti predmeta

Na otvaranju preliminarne rasprave u sporu "Hrvatska protiv Srbije", pravni zastupnici Beograda negirali da se zločini u Hrvatskoj mogu kvalifikovati kao genocid i osporavali nadležnost Međunarodnog suda pravde da razmatra zahtev Hrvatske da se Srbija proglasi odgovornom za kršenje Konvencije o genocidu

U nastavku rasprave o nadležnosti Međunarodnog suda pravde da razmatra spor "Hrvatska protiv Srbije", pravni zastupnici Zagreba ukazivali da nema nikakvog opravdanja da u slučaju Hrvatske sud odluči drugačije nego što je odlučio u slučaju Bosne i Hercegovine

U završnim argumentima na raspravi pred Međunarodnim sudom pravde predstavnici Beograda ukazali da je najviši svetski sud je 2004. godine u sporu koji je Srbija pokrenula protiv zemalja članica NATO, već jednom presudio da je nenadležan. Ako bi sada u slučaju Hrvatske presudio da jeste nadležan “sud bi Srbiji dao dva odgovora na isto pitanje”

U završnim argumentima pred Međunarodnim sudom pravde, pravni zastupnik Hrvatske Ivan Šimonović zatražio od najvišeg svetskog suda da odbaci prigovor Srbije i proglasi se nadležnim da raspravlja u sporu koji je Zagreb pokrenuo protiv Beograda zbog kršenja Konvencije o genocidu.

U utorak, 18. novembra ove godine biće poznato da li se Međunarodni sud pravde smatra nadležnim da raspravlja u sporu koji je Hrvatska pokrenula protiv Srbije, tražeći da se Beograd proglasi odgovornim za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida

Najviši svetski sud odbacio preliminarne prigovore Beograda na nadležnost i prihvatljivost spora koji je 1999. pokrenula Hrvatska optužujući Srbiju za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida

Pred Međunarodnim sudom pravde počela jednomesečna rasprava o tužbama Hrvatske i Srbije koje se uzajamno optužuju za genocid počinjen od 1991. do 1995. godine. "Genocid i namera da se počini genocid nisu igra brojki" već posledica kampanje koju je Srbija "podsticala, organizovala, kontrolisala i omogućila", naglašava Hrvatska

Predstavnici Hrvatske ukazuju da je Srbija znala za "genocidne aktivnosti na području Vukovara" ali da nije učinila ništa da to spreči. O značaju tribunalovih presuda, diskrecionom pravu glavnog tužioca da ne podigne optužnice za genocid u Hrvatskoj, kampanji sa ciljem stvaranja Velike Srbije i zločinima koji, po hrvatskom timu, to potvrđuju

Predstavnici Hrvatske nastavili iznošenje argumenata na raspravi po tužbi protiv Srbije za kršenje Konvencije o genocidu, ukazujući na obrazac napada srpskih snaga na hrvatska sela i gradove sa "jasnom namerom uništenja" civilnog stanovništva

Predstavnici Hrvatske ukazivali na vremenski i teritorijalni okvir konkretnih zločina počinjenih nad hrvatskim stanovništvom. Kako je pravno moguće pripisati zločine JNA i snaga pod njenom kontrolom Srbiji i zašto je, po oceni hrvatskog tima, Srbija odgovorna za propust da spreči zločin i kazni počinioce kao i za udruživanje radi izvršenja genocida

U izlaganju o nameri Srbije da "…potpuno ili delimično uništi nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj", britanski advokat Kir Starmer je ukazao na 17 dokaza koji, po njemu, potvrđuju postojanje takve namere. Da li je Međunarodni sud pravde nadležan da presuđuje o događajima od pre 27. aprila 1992. kada je SR Jugoslavija formalno konstituisana kao država?

U odgovoru na prošlonedeljne argumente Hrvatske, šef srpskog pravnog tima Saša Obradović priznaje da su u Hrvatskoj počinjeni teški zločini, ali ističe da nema dokaza da su "dosegli razmere genocida". S druge strane, zločini počinjeni nad Srbima tokom operacije Oluja, po Obradoviću, sadrže sve elemente genocida, uključujući i specifičnu nameru

Predstavnici pravnog tima Srbije, profesori Andreas Cimerman i Kristijan Tams, osporavaju nadležnost Međunarodnog suda pravde u odnosu na zločine počinjene pre 27. aprila 1992. godine kada je SR Jugoslavija zvanično konstituisana kao država. "Ako se usvoje hrvatski argumenti, vrata Palate mira biće širom otvorena za nove tužbe u odnosu na zločine iz davne prošlosti", upozorava Cimerman

Predstavnici Srbije prihvataju da su u Hrvatskoj počinjeni zločini ali negiraju da su ubistva i nanošenje teških psihičkih i fizičkih patnji naneti sa namerom da se "potpuno ili delom uništi hrvatsko stanovništvo" na prostoru koji su Srbi smatrali svojim.

Dokazujući da je Hrvatska odgovorna za genocid nad Srbima u operaciji "Oluja" srpski pravni tim se oslanja na reči Franje Tuđmana sa sastanka na Brionima kao pokazatelja namere da se genocid počini, zatim na iskaze bivših pripadnika UN snaga u Krajini, srpskih žrtava i eksperta Save Štrpca koji tvrdi da je do sada popisao 1.713 srpskih žrtava "Oluje"

Šef pravnog tima Srbije Saša Obradović tvrdi da je namera da se nad krajinskim Srbima počini genocid ispoljena na Brionskom sastanku, a ostvarena nakon toga masovnim zločinima i sprečavanjem povratka srpskih izbeglica. Nakon što je Žalbeno veće Tribunala poništilo osuđujuću presudu hrvatskim generalima Gotovini i Markaču, Srbija očekuje da Međunarodni sud pravde nađe pravni lek za "neodrživu situaciju" i donese pravdu žrtvama "Oluje"

U završnici argumentacije o odgovornosti Hrvatske za genocid u "Oluji" predstavnici srpskog pravnog tima naveli da su Tuđman i njegovi saradnici genocid videli kao "jedino rešenje" i da je kao rezultat toga broj Srba u Hrvatskoj opao za dve trećine, "što se u posleratnoj Evropi nikada nije dogodilo"

Odgovarajući na protivtužbu Srbije za genocid počinjen u operaciji "Oluja", hrvatski pravni tim se poziva na žalbenu ali i prvostepenu presudu generalima Gotovini i Markaču i oštro negira da je na Brionima skovan plan da se počini genocid, a naročito se suprotstavlja svakom poređenju tog skupa sa nacističkim dogovorom u Vanzeu o "konačnom rešenju" jevrejskog pitanja u Nemačkoj

Profesor Filip Sands poziva najviši svetski sud da odstupi od ranijih zaključaka koji zahtevaju izuzetno visok prag dokazivanja genocidne namere. Prihvatanjem srpskih argumenata, Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida biće pretvorena u "istorijski spomenik", i "mrtvo slovo na papiru", upozorava Sends ispred tima Hrvatske koja Srbiju tuži za genocid počinjen tokom sukoba od 1991. do 1995. godine

U završnim argumentima druge runde rasprave pred Međunarodnim sudom pravde, šef hrvatskog pravnog tima ukazao da je izneto dovoljno dokaza o odgovornosti Beograda za genocid nad hrvatskim stanovništvom od 1991. do 1995. Hrvatska traži krivično gonjenje odgovornih, informacije o nestalima, vraćanje zaplenjenih kulturnih dobara i reparacije

Pred Međunarodnim sudom pravde srpski pravni tim odgovara na navode hrvatskih zastupnika iznete tokom prošlonedeljne druge runde argumentacije po tužbi kojom se Beograd tereti za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida

Članovi srpskog pravnog tima pred Međunarodnim sudom pravde nastavili sa osporavanjem navoda tužbe kojom Hrvatska tereti Srbiju za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida

U završnoj argumentaciji o uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije, šef srpskog pravnog tima Saša Obradović zatražio da se sud proglasi nenadležnim po tužbi druge strane ili, alternativno, odbaci njene argumente o odgovornosti Srbije za genocid. U isto vreme, zahteva da veće Hrvatsku proglasi odgovornom za genocid u operaciji "Oluja", naloži joj isplatu odštete, donošenje mera za nesmetan povratak izbeglih i ukidanje proslave "Dana pobede i domovinske zahvalnosti"

U završnoj replici na argumente Srbije, Hrvatska se usprotivila svakom poređenju Franje Tuđmana i njegovih saradnika sa nacistima i od Međunarodnog suda pravde zatražila da odbaci protivtužbu Srbije za genocid u operaciji "Oluja"

Sudije najvišeg svetskog suda će u utorak 3. februara 2015. godine saopštiti presudu po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida

Međunarodni sud pravde odbacio međusobne tužbe Zagreba i Beograda za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Najviši svetski sud utvrdio da su srpske i hrvatske snage između 1991. i 1995. godine počinile teške zločine od kojih neki ulaze u materijalne elemente genocida, ali da namera nije bila da se etnička grupa "uništi" već da se "nasilno ukloni" sa dela teritorije pod kontrolom druge strane