Bivši disciplinski tužilac iz Stanice javne bezbednosti Banja Luka kaže da su kriminalistički inspektori iz te stanice učestvovali u saslušanju zatočenika u logoru Omarska, ali da nisu mogli da vide "ružne stvari", pošto su, tvrdi, "u logor odlazili isključivo pre podne i boravili samo u kancelarijama"


Radomir Rodić, načelnik inspektorata za unutrašnju kontrolu MUP RS, na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu govorio je o procedurama disciplinskog postupka prema radnicima policije. Rodić je u periodu na koji se odnosi optužnica bio disciplinski tužilac u banjalučkoj policiji.

Sva dokumentacija o disciplinskim postupcima iz 1992. godine uništena je 2006. godine prema pravilima o arhiviranju, a sačuvana je samo knjiga evidencije koju je tužilac analizirao sa svedokom. Rodić je potvrdio da je od aprila do decembra 1992. vođeno ukupno 27 disciplinskih postupaka od kojih 17 protiv pripadnika srpske nacionalnosti. Najveći broj postupaka pokrenut je zbog kršenja radne dužnosti poput neopravdanog odsustva sa posla, bahatog ponašanja, jedne krađe 15 kg kafe i dva ubistva. Iako se u optužnici navode brojni zločini nad Hrvatima i Muslimanima koje su pripadnici policije počinili tokom 1992. godine, u evidenciji su kao žrtve upisani isključivo lokalni Srbi.

Svedok je potvrdio da su pripadnici kriminalističke policije iz SJB Banja Luka učestvovali u ispitivanju zatočenika logora Omarska, ali kaže da nisu mogli da primete "ružne stvari", obzirom da su "u logor odlazili isključivo pre podne i boravili u kancelarijama". Rodić je, dalje, rekao da je "čuo" za masovno ubistvo na Korićanskim stijenama, koje su izveli pripadnici policije iz Prijedora, ali nije mogao da se seti kada i gde je saznao za taj zločin.

Branilac bivšeg ministra unutrašnjih poslova RS Miće Stanišića je u unakrsnom ispitivanju istakao da se evidencija o disciplinskoj proceduri odnosi isključivo na redovne policajce, te da se pripadnici rezervnog sastava, nakon počinjenja krivičnih dela, automatski udaljavaju iz policije, što je Rodić potvrdio. Svedok je, međutim, istakao da ne zna da li su policajci koji bi počinili krivična dela u periodu kada su bili pretpočinjeni vojsci bili procesuirani pred vojnim pravosuđem, što je jedna od teza odbrane koju je branilac izneo pred svedoka.

Advokat Zečević je ukazao da je izmenama u Pravilniku o disciplinskoj odgovornosti u ratnim uslovima, koji je u septembru 1992. godine potpisao ministar, uvedeno novo krivično delo ispoljavanja rasne, verske i nacionalne mržnje, kao i da je produžen rok zastarevanja disciplinskog postupka i omogućeno svakom radniku policije da inicira disciplinski postupak. Prema odbrani, namera tih izmena bila je da "nijedna povreda radne dužnosti ne ostane nekažnjena", s čime se svedok saglasio.

Branilac drugooptuženog Stojana Župljanina će unakrsno ispitivanje svedoka završiti u ponedeljak.

Dijeljenje sadržaja