U nastavku unakrsnog ispitivanja generala Slobodana Praljka tužilac ukazao na tzv. "predsjednički transkript" iz decembra 1991. godine u kojem Franjo Tuđman poručuje svojim najbližim saradnicima i liderima bosanskih Hrvata da je BiH komunistička tvorevina i da ona nije rješenje za hrvatski narod


Na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata tužilac je po okončanju ljetne sudske pauze nastavio unakrsno ispitivanje generala Slobodana Praljka o upletenosti Hrvatske u sukob između HVO i Armije BiH 1993. i 1994. godine. Po optužnici, bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman se nalazio na čelu udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao pripajanje dijela teritorije BiH Hrvatskoj u granicama Banovine iz 1939. godine. Članovi tog udruženog poduhvata su, po tužiocu, bili i tadašnji najbliži Tuđmanovi saradnici Šušak i Bobetko kao i optuženi lideri bosanskih Hrvata, među kojima i bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO Slobodan Praljak.

Po tužiocu, Tuđman je teritorijalne pretenzije prema BiH jasno ispoljio na sastanku sa predstavnicima hrvatskog naroda u BiH od 27. decembra 1991. godine kada je nedvosmisleno poručio da BiH "nije rješenje za hrvatski narod". Po Tuđmanovom shvatanju, BiH je bila komunistička tvorevina stvorena prvenstveno radi prevazilaženja suprotnosti između srpskog i hrvatskog naroda, te da je zato nije trebalo ni shvatiti kao "nešto što je Bogom dano i što bi trebalo sačuvati".

Praljak tvrdi da je hrvatski predsjednik takvim riječima ukazivao na opasnost nestanka hrvatskog naroda iz BiH ukoliko se ona uredi u skladu sa osvajačkim željama tadašnjeg srpskog rukovodstva. Jednako neprihvatljiva je, prema njegovim riječima, bila i težnja bošnjačkog lidera i tadašnjeg predsjednika predsjedništva BiH Alije Izetbegovića da se BiH uredi kao unitarna država po principu "jedan čovjek jedan glas". Na pitanje tužioca zašto se Tuđman miješao u unutrašnja pitanja druge države Praljak je odgovorio da je to zato što je to od njega tražila međunarodna zajednica.

Tužilac Daglas/Douglas Stringer je ukazao na dijelove intervjua koji je Praljak po okončanju rata dao novinaru BBC tokom rada na dokumentarnom filmu "Smrt Jugoslavije". U tom intervjuu Praljak govori o odlučnosti hrvatskih lidera da se Hrvatima u BiH Ustavom zagarantuje jednakopravnost sa Srbima i Muslimanima, ili će se odvojiti. "I danas to zastupam", rekao je Praljak i ponovio svoju raniju tezu da je BiH, po njegovom mišljenju, trebalo urediti po modelu Švicarske.

Nakon što ga je tužilac podsjetio da u spomenutom intervjuu, između ostalog, vrlo otvoreno govori o mogućnosti vojnog odcjepljenja dijela BiH u kojem žive Hrvati ukoliko se njihovi zahtjevi za jednakopravnošću ne uvaže, Praljak je rekao da je takav stav zauzeo nakon razgovora sa Izetbegovićem u Mostaru 1992. godine. Izetbegović se, po njegovim riječima, zalagao da se najprije treba zajednički boriti protiv Srba a kasnije dogovarati o uređenju države dok je Praljak tražio da se prvo dogovore a onda ratuju.

Praljak je potvrdio da su Hrvati željeli autonomiju na oko 17 posto prostora BiH, a tužilac je sugerisao da je upravo ta težnja rezultirala oružanim sukobima najprije u Prozoru, a potom u Gornjem Vakufu, Mostaru i drugim mjestima srednje Bosne i zapadne Hercegovine, otvaranjem logora i masovnim protjerivanjima Muslimana. Praljak, međutim, smatra da je tužilac sve "pogrešno shvatio", da ništa od onog što se navodi u optužnici nije tačno i da se zapravo radi "o praznim riječima".

Unakrsno ispitivanje generala Praljka se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja