Po mišljenju Dragana Jurića, bivšeg zapovjednika HVO u Konjicu, sukob između HVO i Armije BiH je "režiran u Sarajevu". Među glavnim "režiserima" sukoba su, po Stojićevoj odbrani i svjedoku, pored ostalih bili i Alija Izetbegović i Sefer Halilović


Sukob između HVO i Armije BiH u Konjicu je režiran u Sarajevu – tvrdi Dragan Jurić koji svjedoči u odbranu nekadašnjeg predstojnika odjela obrane Hrvatske zajednice Herceg Bosna Brune Stojića.

Svjedok je po izbijanju rata u BiH obavljao dužnost pomoćnika načelnika za operativno-nastavne poslove u zajedničkom stožeru Teritorijalne odbrane. Po osnivanju HVO imenovan je za dozapovjednika konjičke brigade "Herceg Stjepan", a nakon otvorenog sukoba sa Armijom BiH u aprilu 1993. godine je imenovan za zapovjednika dijela te brigade koji je u borbama bio odsječen od ostalih snaga HVO na području Turije, Zabrđa i Zaslivlja.

Prema riječima svjedoka, HVO i Armija BiH su krajem 1992. i početkom 1993. godine dobro sarađivali. S vremena na vrijeme je dolazilo do nesuglasica zbog težnje muslimanskih zapovjednika "da vode glavnu riječ u odlučivanju, vođenju i zapovijedanju". Nakon što su zajednički zauzeli objekte bivše JNA Ljuta, Zlatar i Ljubine, Muslimani su prema svjedoku prisvojili veći dio zarobljenog naoružanja.

Podizanju tenzija između HVO i Armije BiH su, tvrdi Jurić, doprinijeli sve češći dolasci jedinica Armije BiH kao što su Handžar divizija ili grupe pod komandom Zulfikara Ališpage - Zuke koje su nosili drugačije uniforme sa amblemima ispisanim arapskim slovima. Dodatni "trn u oku" pripadnicima hrvatskog naroda u Konjicu je, po svjedoku, bilo postavljanje punktova na prilazu Konjicu u koji je u to vrijeme pristiglo i oko 13.000 izbjeglica muslimanske nacionalnosti.

Stojićeva braniteljica Senka Nožica je potom ukazala na imenovanje doktora Safeta Ćibe na mjesto predsjednika ratnog predsjedništva općina Konjic, Prozor i Jablanica koji je faktički smijenio Rusmira Hadžihuseinovića koji se, po svjedoku, istinski zalagao sa prijateljstvo sa Hrvatima. Ćibo je, po svjedoku, bio "Izetbegovićev čovjek" koji je poslan da izazove neprijateljstvo između HVO i Armije BiH.

Odbrana je, između ostalog, ukazala na pismo Sefera Halilovića upućeno Glavnom stožeru HVO od 17. marta 1993. godine u kojem prvi čovjek Generalštaba Armije BiH poziva na prijateljstvo i jedinstvo sa Hrvatima. Samo nekoliko dana nakon toga Armija BiH je, prema riječima svjedoka, izvršila napad na HVO na Bradini. Tog dana Zukine postrojbe su, kako je naveo, upale u centar HVO za obuku i zarobile 35 ljudi. "To pokazuje da je sukob režiran u Sarajevu", rekao je svjedok.

Jurićev iskaz na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata - koje je danas kako je primijetio predsjedavajući sudija ušlo u četvrtu godinu – nastavlja se sutra.

Dijeljenje sadržaja