Bivši načelnik štaba Drugog korpusa Armije BiH Anđelko Makar se u nastavku unakrsnog ispitivanja požalio da pitanja nisu dovoljno "precizna" te da nije mogao shvatiti šta je "Posavinski koridor" zato što se on zapravo zove "Posavina koridor". Optuženi Slobodan Praljak se protivio postavljanju hipotetičkih pitanja pošto je to, kako tvrdi, isto kao pitati se šta bi bilo da nisu izmišljene naočale


U nastavku unakrsnog ispitivanja umirovljenog generala Armije BiH Anđelka Makara koji je svjedočio u odbranu Brune Stojića optužba je insistirala na tezi da su Srbi i Hrvati tokom rata sarađivali, a u nekim dijelovima BiH se zajedno i borili protiv Muslimana. Tužilaštvo je u prvom dijelu unakrsnog ispitivanja ukazalo na dokument po kojem su Srbi i Hrvati u julu '93. godine zajedničkim snagama napadali položaje Armije BiH u Žepču, Maglaju i Tešnju.

Tužiteljica Kimberli Vest/Kimberly West je bivšem načelniku štaba Drugog korpusa Armije BiH danas postavila hipotetičko pitanje – šta bi se dogodilo sa hrvatskim stanovništvom na širem području Tuzle da se, kojim slučajem, Armija BiH na tom području udružila sa Srbima.

Nakon što je svjedok odbio odgovoriti na to pitanje rekavši da "nije sklon nagađanjima" tužiteljica ga je podsjetila da je na slično pitanje u glavnom ispitivanju – šta bi bilo da HVO nije slao oružje Drugom korpusu – spremno odgovarao. Svjedok je, naime, na to pitanje Stojićeve odbrane rekao da bi u tom slučaju područje Tuzle bilo nemoguće odbraniti i da više ništa ne bi bilo isto.

Pošto su sudije pozvale svjedoka da, ipak, pokuša odgovoriti na to pitanje, reagovao je optuženi Praljak koji je rekao da nije očekivao da će se sud baviti "babskim nagađanjima", te da bi on isto tako mogao reći da ne bi bilo ni rata ni suđenja "da je Amerika intervenirala u skladu s međunarodnim normama o zabrani agresije na prostoru bivše Jugoslavije". Jednako bi se, smatra Praljak, mogli pitati "šta bi bilo da nisu izmišljene naočale".

Izbjegavajući da odgovara na pitanja optužbe svjedok se danas požalio da ona nisu
dovoljno "precizna". On je objasnio je da tokom jučerašnjeg ispitivanja nije shvatio šta je Posavinski koridor pošto se on zapravo zove "Posavina koridor", te da ga ta "nepreciznost" brine pošto se radi o sudbinama optuženih. Sudije su ga, međutim, uputile da se prestane brinuti o optuženima i da odgovara na postavljena pitanja, čega se on neko vrijeme i pridržavao.

Optužba ne spori da su Hrvatska i HVO snabdijevali oružjem Armiju BiH ali tvrdi da je tako bilo samo na strategijski važnim područjima gdje su se vodile borbe sa Srbima. Drugi korpus Armije BiH je, po optužbi, dobivao oružje jer držao pod kontrolom "Posavina koridor" kojim su Srbi snabdijevali svoje snage u bosanskoj i kninskoj krajini.

U unakrsnom ispitivanju optužba je, između ostalog, ukazala na zapovijed Milivoja Petkovića od 19. aprila 1993. godine jednoj od brigada HVO u sastavu Drugog korpusa Armije BiH da napusti liniju fronta prema Srbima i uputi se u srednju Bosnu "u obranu hrvatskoga naroda". Svjedok je rekao da nikad ranije nije vidio to naređenje i ponovio je raniju tvrdnju da ni Petković niti bilo ko drugi iz Glavnog stožera HVO nije mogao izdavati borbena naređenje HVO u zoni odgovornosti Drugog korpusa.

Dijeljenje sadržaja