Bivši komandant Zvorničke brigade smatra "neobjašnjivim" priznanje krivice svog nekadašnjeg zamenika, Dragana Obrenovića. U unakrsnom ispitivanju Vinka Pandurevića, tužilac sugerisao da je Obrenović u julu 1995. godine obavestio svog pretpostavljenog o zločinima za koje je 2003. godine priznao krivicu


U nastavku unakrsnog ispitivanja Vinka Pandurevića, tužilac Piter Mekloski/Peter McCloskey je sugerisao da je bivši komandant Zvorničke brigade, još krajem 1992. godine bio upoznat sa "kriminalnim namerama" VRS na području istočne BiH.

Te kriminalne namere tužilac je prepoznao u Direktivi broj četiri Glavnog štaba VRS iz novembra 1992. godine kojom je, pored ostalog, zacrtano da "muslimansko stanovništvo treba primorati da napusti područje Srebrenice, Cerske, Kamenice i drugih mesta u Podrinju". Borbene akcije Drinskog korpusa i Zvorničke brigade na tom području, započete u proleće 1993. godine, vođene su na osnovu vojnih zapovesti koje su, prema tužiocu, proizilazile iz Direktive broj četiri i bile napisane "istim kriminalnim jezikom" kao i pomenuta Direktiva.

Pandurević se složio sa tužiocem da se radilo o kriminalnom jeziku ali je naglasio da su, prema vojnim pravilima pomenute borbene akcije bile "sasvim legitimne". Gubitkom tih teritorija na prostoru istočne BiH srpski narod bi, smatra Pandurević, "bio osuđen na propast u celoj BiH". Vojni dokumenti na koje je tužilac ukazao u vezi sa Direktivom četiri Glavnog štaba su, prema Pandureviću, bili posledica "odluka i namera armije BiH da Bosnu pretvori u Islamski zajednicu". Radilo se, po njemu, o vođenju rata, o dve strane u sukobu, a ne jednostranim potezima VRS.

Tužilac je Pandurevića koji već mesec dana svedoči u svoju odbranu suočio i sa izjavom njegovog nekadašnjeg zamenika Dragana Obrenovića, datom nakon priznanja krivice i pre nego što mu je odmerena kazna od 17 godina zatvora. Obrenović je naime prihvatio odgovornost za srebreničke zločine jer je "saznavši za odluku da se pobiju zarobljenici, kao vršilac dužnosti komandanta, preuzeo odgovornost za taj plan i podržao njegovo izvršenje". Tužilac je, takođe, citirao i sledeću rečenicu iz Obrenovićeve izjave: "Teško je izgovoriti istinu - mi smo se pogubili u mržnji i brutalnosti i u tom vrtlogu strahota dogodio se užas Srebrenice".

Pandurević, međutim, danas kaže da "ne zna zašto je Obrenović priznao krivicu, niti šta ga je na to navelo". Njemu je, tvrdi, Obrenović "uvek govorio da nije kriv". Iz onoga što mu je njegov zamenik 16. jula 1995. referisao o svojim aktivnostima vezanim za zatočavanje i ubistva Bošnjaka zarobljenih nakon pada Srebrenice, Pandurević tvrdi da nije mogao da sagleda bilo kakvu Obrenovićevu krivicu.

Sugerišući da Pandurević nije svedočio o svemu što mu je njegov zamenik tada rekao, tužilac je pitao zašto bi Obrenović od njega sakrio detalje o masovnim ubistvima Bošnjaka u kojima su učestvovali i pripadnici Zvorničke brigade. "Nemam razumno objašnjenje za to", odgovorio je Pandurević i dodao da mu je još manje jasno zašto Obrenović ni u jednoj svojoj ranijoj izjavi nije tako nešto pomenuo. Rekao je da jedino može da nagađa da je Obrenović eventualno "bio u to upleten, pa nije smeo da kaže".

Unakrsno ispitivanje Vinka Pandurevića biće nastavljeno sutra.

Dijeljenje sadržaja