Milan Cvikl, slovenački ekspert za ekonomska pitanja smatra da je Herceg Bosna bila ekonomska zajednica bosanskih Hrvata koji nisu prihvatili unitarnu BIH kakvu je želio Alija Izetbegović. Odluka Ustavnog suda RBiH kojom je HZ HB proglašena neustavnom se, po njegovom mišljenju, svodi na problem "koke i jajeta"


Slovenački ekspert Milan Cvikl koji je za odbranu Jadranka Prlića sačinio analizu ekonomskog razvoja Herceg Bosne od 1991. do 1994. godine je u unakrsnom ispitivanju od strane tužioca rekao da je Bosna i Hercegovina zbog svoje multietničnosti bila "Jugoslavija u malom" te da ni ona, kao ni bivša savezna država, nije mogla opstati na unitarnim osnovama "zbog čega je i došlo do njenog raspada".

Prlićev advokat Majkl/Michael Karnavas je i ovom prilikom ponovio tezu odbrane da je unitarna BiH bila "neostvareni san" njenog prvog predsjednika Alije Izetbegovića čijoj su se realizaciji usprotivila ostala dva naroda. Svjedok je dodao da on Herceg Bosnu i vidi kao "način ekonomskog udruživanja" općina.

Tužilac je ukazao na odluku o osnivanju Hrvatske zajednice Herceg Bosna od 18. novembra 1991. godine i sugerisao da težnje hrvatskih lidera nisu bile usmjerene samo na ekonomsko udruživanje, nego da je već tada iskazana jasna namjera da se uspostave granice Banovine Hrvatske iz 1939. godine. Takođe je ukazao na iskaz svjedoka Zorana Buntića koji je rekao da je "hrvatski narod u BiH trebao imati pod kontrolom područje na kojem bi sve odluke donosio samostalno".

Svjedok je ostao pri stavu da je Herceg Bosna djelovala u okviru BiH i nakon što mu je tužilac ukazao na odluku Ustavnog suda BiH kojom je 18. novembra 1993. poništena odluka o formiranju HZ HB. Naveo je da nije imao u vidu tu odluku prilikom izrade analize ali "i da jeste" to ne bi imalo nikakvog utjecaja na njegove zaključke.

Nakon što je mu je omogućeno da pročita odluku Ustavnog suda svjedok je rekao da bi po logici kojom je ona napisana, neustavnim mogli biti proglašeni i Dejtonski mirovni sporazumi. Pri tome je naglasio da je on ekonomista a ne pravnik. Da je Herceg Bosna uspostavila granice prema drugim dijelovima BiH onda bi možda promijenio mišljenje, ali pošto nije onda to svodi na problem "koke i jajeta". Propustio je da ukaže da su u to vrijeme - umjesto granicom – teritorije Herceg Bosne i "ostatka BIH" bile razdvojene rovovima.

O tome je, inače u dokazom postupku optužbe detaljno svjedočio potpredsjednik Ustavnog suda Slovenije Ciril Ribičič koji je tvrdio da je Herceg Bosna nastala kao rezultat teritorijalnih pretenzija Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Svoje stavove je detaljno obrazložio u svojoj knjizi "Geneza jedne zablude". Ti stavovi su uključeni i u Ribičičev ekspertski izvještaj koji je uvršten u dokaze optužbe.

Iskaz Milana Cvikla se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja