Miroslav Palameta, sveučilišni profesor iz Mostara i nekadašnji zamjenik ministra za obrazovanje Herceg Bosne na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata svjedoči o tome kako je "srpsko-hrvatski" postao samo "hrvatski", te zašto su se Hrvati odrekli svojih nekadašnjih heroja poput Franje Kluza i braće Ribar


Miroslav Palameta, sveučilišni profesor iz Mostara i nekadašnji zamjenik ministra za obrazovanje Herceg Bosne smatra da uvođenje hrvatskog jezika u osnovne i srednje škole na teritoriji pod kontrolom bosanskih Hrvata 1992. godine nije imalo nikakve veze sa namjerom da se to područje "kroatizira". Svjedočeći u odbranu bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića on je rekao da je glavni razlog za promjenu naziva službenog jezika bio taj što je naziv "srpsko-hrvatski" izazivao odbojnost kod stanovništva, pošto su Srbi smatrani agresorima.

Palemeta je tokom glavnog iskaza naveo da je 1991. godine bio član Komisije Republike Bosne i Hercegovine koja je trebala da riješi pitanje zvaničnog naziva službenog jezika koji se, prema Ustavu iz 1974. godine, zvao "srpsko-hrvatski". Hrvati su, prema njegovim riječima, predlagali da se službeni jezik u BiH nazove "hrvatski", članovi srpske delegacije su se zalagali da se uvede "srpski", dok se Muslimani tada nisu zvanično izjasnili oko naziva jezika.

Svjedok tvrdi da su prvo negodovanje na postojeće školske programe u Herceg Bosni predstavnici muslimanskog stanovništva izrazili na jednom sastanku održanom početkom aprila 1993. godine. Muslimanska delegacija se, prema riječima svjedoka koji je tada bio zamjenik predstojnika Ureda za obrazovanje u Herceg Bosni, požalila što u planu i programu nastave nema muslimanskih pisaca. Dogovoreno je da oni sami sačine spisak i dostave ga u Ured. Oni to, međutim, tvrdi svjedok, nikada nisu uradili. Naprotiv, ostao je dojam da nisu ni tražili stvarno rješenje tog pitanja.

Svjedok je, između ostalog, naveo i to da je Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru preimenovan zato što on, prema riječima svjedoka, "i nije bio neki intelektualac" jer "nije napisao nijednu knjigu". Tek nakon primjedbe sudija da se imena nekim ustanovama ne daju samo piscima svjedok je dodao da se u slučaju promjene naziva škola i drugih ustanova u Herceg Bosni prevashodno radilo ipak o "ideološkim razlozima". Objasnio je to na primjerima braće Šimić koji su - mada "veliki hrvatski pisci" - bili komunisti, potom braće Ribar koji su bili "Titovi saradnici" i Franje Kluza – partizana.

Budući da Tribunal sutra ne radi zbog Bajrama koji je zvanični praznik Ujedinjenih nacija, svjedočenje Miroslava Palamete će biti nastavljeno u srijedu ispitivanjem od strane optuženog Slobodana Praljka, a potom i branilaca ostalih optuženih.

Dijeljenje sadržaja