Potpredsjednik Ustavnog suda Slovenije koji svjedoči na suđenju bivšim liderima bosankih Hrvata danas ponovio svoje stajalište da je Herceg Bosna nastala kao rezultat teritorijalnih pretenzija Hvratske prema Bosni i Hercegovini. Odbrana najavila da će tražiti izuzimanje svjedokovog ekspertskog izvještaja sa liste dokaza pošto je "nepotpun i zastarjeo"


Dr Ciril Ribičič, potpredsjednik Ustavnog suda Slovenije, koji na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata svjedoči na osnovu ekspertskog izvještaja o pravnom ustroju Herceg Bosne podnesenog još na suđenju Dariju Kordiću, danas je ponovio je svoje stajalište da je bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman gajio teritorijalne pretenzije prema dijelu BiH, te da je Herceg Bosna i nastala iz takve težnje.

Iz dokumentacije koju je pregledao tokom priprema za pisanje ekspertskog izvještaja, Ribičič je uočio da je Herceg Bosna obuhvatala 30 općina koje su 1939. godine bile uključene u sastav Banovine Hrvatske. Iz predsjedničkih transkripta koje je proučavao se, prema njegovim riječima, vidi da se smatralo kako taj prostor "povijesno pripada" hrvatskom narodu.

Odbrana je u unakrsnom ispitivanju ukazivala da svjedok 1999. godine - kada je radio ekspertski izvještaj - nije imao na raspolaganju sve predsjedničke transkipte pošto ih je Hrvatska predala Tribunalu tek početkom 2000. godine. Majkl/Michael Karnavas, advokat Jadranka Prlića je najavio da će tražiti izuzimanje svjedokovog izvještaja sa spiska dokaza pošto je on "nepotpun" i "zastarjeo". Iz predsjedničkog transkripta od 17. septembra 1992. godine svjedoku je citirao dio u kojem se Prlić pred Tuđmanom založio za "osnivanje BiH u skladu sa načelima Evropske zajednice".

Dr Ribičič je odgovorio da nije znao za taj dokument, ali je rekao da saznanje o tome šta je Prlić govorio Tuđmanu ne bi utjecalo na njegove zaključke o motivima stvaranja Herceg Bosne. Ti motivi su, smatra, jasno izraženi u predsjedničkom transkriptu sastanka čelnika HDZ Hrvatske i BiH održanom 29. decembra 1991. godine u koji je, pored ostalih, imao uvid.

Advokat Senka Nožica koja zastupa Brunu Stojića je dovodila u pitanje zakonitost odluke Ustavnog suda RBiH kojom je 18. novembra 1993. poništena odluka o formiranju HZ HB pošto je odluka o pokretanju postupka o ocjeni ustavnosti osnivanja hrvatske zajednice, kako tvrdi, donesena na osnovu saznanja iz štampe, bez uvida u osnivački akt. S druge strane, kako tvrdi, taj dokument nije potpisala većina od ukupno 9 sudija Ustavnog suda. Svoje tvrdnje temelji na rukom pisanom zapisniku u kojem se spominju samo četvorica od pet sudija koji su potpisali odluku.

Iako se hipotetički složio da bi odluke Ustavnog suda trebale biti donošene većinom glasova svjedok se nije želio upuštati u komenatare zapisnika Ustavnog suda RBiH koji mu je predočila Nožica jer smatra da bi bilo "nepofesionalno" raspravljati o sadržaju dokumenta koji bi, po njegovom mišljenju, trebao biti tajan. Dodao je, međutim, da o tome da li je ta odluka zakonita ili nije ne može odlučivati ovaj sud.

Dijeljenje sadržaja