Postoje dvije priče o Herceg Bosni, smatra dr Ciril Ribičič navodeći da se odgovor na pitanje "ko je koga zavarao" može pronaći u posljednjem dijelu njegove knjige "Geneza jedne zablude" u kojoj je sa ustavnopravnog stanovišta analizirao formiranje i djelovanje Herceg Bosne


"Ko je koga tu zavarao", pitao je tužilac potpredsjednika Ustavnog suda Slovenije dr Cirila Ribičiča na suđenju bivšim čelnicima bosanskih Hrvata, aludirajući na naslov njegove knjige "Geneza jedne zablude" u kojoj je sa ustavnopravnog stanovišta analizirao formiranje i djelovanje Herceg Bosne tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Dr Ribičič je odgovorio da se tu radi o dvije priče o Herceg Bosni: jednoj koja se može pročitati iz "Narodnog lista" i drugoj koju je moguće spoznati iz iskaza svjedoka i dokumenata, a koja "govori o stvarnom odnosu između Republike Hrvatske i Herceg Bosne". To se, po njemu, posebno odnosi na posljednji dio knjige u kojem je objavljen transkript sastanka bivšeg predsjednika RH Franje Tuđmana sa predstavnicima bosanskih Hrvata. U tom se razgovoru, između ostalog, kaže da će "predstavnici HDZ jedno govoriti a drugo sprovoditi, odnosno da će govoriti da su za jedinstvenu BiH a da će raditi u korist priključenja Herceg Bosne Republici Hrvatskoj".

Dr Ribičič je u prvom dijelu svog iskaza rekao da ostaje pri prvobitnoj ekspertizi pravnog ustroja Herceg Bosne koju je prije sedam godina izložio na suđenju Dariju Kordiću. Odnos između Hrvatske i Herceg Bosne tužilac Kenet Skot/Keneth Scott je ilustrovao dijelom analize koji se odnosi na tzv. "saoizaciju", odnosno "trend" osnivanja srpskih autonomnih pokrajina u Hrvatskoj i BiH početkom 90-tih godina. Osnivanje hrvatske zajednice u BiH je došlo kao "iznenađenje" pošto se Hrvatska prije toga javno suprotstavila "saoizaciji" deklarišući je "nezakonitom i neustavnom". "Ono što se na jednoj strani ocjenjivalo kao neprihvatljivo, na drugoj strani se primjenjivalo", naveo je.

Osnov za formiranje Herceg Bosne su, prema riječima dr Ribičiča, bili demokratski izbori, ali pošto su u njena tijela ušli samo predstavnici HDZ bio je očito da se radi o mononacionalnoj zajednici čiji je prevenstveni cilj bila zaštita prava i interesa jednog naroda, i u kojoj bi se svi ostali osjećali građanima drugog reda. U prvoj fazi suverenu moć je imalo Predsjedništvo na čelu sa predsjednikom Mate Bobanom koja je velikim dijelom prenesena na HVO po njegovom formiranju 1992. godine.

Tužilac nije propustio priliku da citira navode iz deklaracije od 8. febrara 1994. godine o opredijeljenju HR Herceg Bosna za ostanak u BiH, u kojoj se pozdravlja osnivanje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i izražava nada da će on "nepristrasno osuditi zločine počinjene na svim stranama".

Dijeljenje sadržaja