Govori mržnje kojima je, po tužilaštvu, lider srpskih radikala podsticao na vršenje zločina zapravo su, objasnio je Šešelj u uvodnoj izjavi, njegova "upozorenja" ili čak "mirotvorački napori, izrečeni malo oštrijim rečima", kojima je nastojao da spreči napade na Srbe u Hrvatskoj ili BiH. Šešelj žali što ne može da završi kao njegov "prijatelj Sadam Husein."


Tvrdeći da je "poznat po tome što ne priča gluposti", Vojislav Šešelj je u četvoročasovnoj uvodnoj izjavi na početku suđenja za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini, sudijama, publici i široj javnosti održao "kraće kurseve" iz međunarodnog i krivičnog prava, istorije, lingvistike, religije i drugih oblasti za koje se smatra ekspertom. Sudije Antoneti/Antoneti, Latanci/Lattanzi i Harhof/Harhoff su, tako, dobili priliku da se iz prve ruke upoznaju sa retoričkom veštinom i žestinom lidera srpskih radikala koji se, pored ostalog, tereti da je govorom mržnje lično počinio zločine na nekim mestima, dok je na drugim podstakao svoje sledbenike na zločinačko ponašanje.

Šešelj, poput Miloševića pre njega, "ne priznaje" Haški tribunal, smatra ga "nelegalnim nelegitimnim sudom izrazito anti-srpske orijentacije", osporava koncept udruženog zločinačkog poduhvata, a govor mržnje otpisuje kao "izmišljeno krivično delo." U istom delu uvodne izjave Šešelj je, usput, negirao genocid u Srebrenici, tvrdeći da je po njegovim saznanjima tamo streljano oko hiljadu ratnih zarobljenika što "jeste grozan zločin ali nije genocid."

Zamerajući tužilaštvu "nerazumevanje koncepta Velike Srbije" sa poznatim zapadnim granicama na liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica, Šešelj je objasnio da on ne podrazumeva proterivanje nesrba sa tih prostora, već njihovo "nacionalno osvešćivanje" kako bi svi shvatili da su zapravo Srbi i kako bi se uspostavila "bratska sloga i jedinstvo Srba pravoslavaca, Srba katolika, Srba Muslimana, Srba protestanata i Srba ateista" koji svi, dodao je, "govore srpskim jezikom."

Govori kojima je, po tužilaštvu, optuženi lider radikala podsticao na vršenje zločina zapravo su, objasnio je danas Šešelj, njegova "upozorenja" ili čak "mirotvorački napori, izrečeni malo oštrijim rečima", kojima je nastojao da spreči napade na Srbe u Hrvatskoj ili BiH. Čuvene "zarđale kašike" kojima je pretio Hrvatima su "šaljivo upozorenje" ili "crni humor."

Šešelj ne negira da je Srpska radikalna stranka (SRS) okupljala, opremala, običavala dobrovoljce i upućivala ih na frontove u Hrvatskoj i BiH, ali tvrdi da su svi bili pod komandom JNA i da niko od njih nije počinio ni jedan od zločina navedenih u optužnici. Šešeljevi dobrovoljci su, tvrdi, povučeni iz Vukovara pre masakra u Ovčari za kojeg tereti tadašnjeg načelnika vojne bezbednosti Aleksandra Vasiljevića koji je hrvatske zarobljenike prepustio lokalnim teritorijalcima. Zločini u Voćinu, Bijeljini, Brčkom, Bosanskom Šamcu, Zvorniku, širem području Sarajeva, Mostaru i Nevesinju se, po Šešelju, ili nisu dogodili, ili su ih počinili "Arkanovci", "Mauzerovci", "Srpska garda" Vuka Draškovića ili "lokalni četnici" s kojima on i SRS nisu imali nikakve veze.

Na kraju uvodne izjave, Šešelj je izrazio žaljenje što mu Tribunal ne može izreči smrtnu kaznu, da bi kao njegov "prijatelj Sadam Husein smrću zapečatio" ideologiju srpskog nacionalizma i učinio je besmrtnom. Pošto ne može smrtna, zatražio je da mu se odmeri najstroža moguća kazna jer je uveren da će, što kazna bude veća njegova ideologija biti snažnija.

Nakon uvodne izjave optuženog suđenje je prekinuto do 11. decembra ove godine kada će se pred sudom pojaviti prvi svedok optužbe.

Dijeljenje sadržaja