U nastavku unakrsnog ispitivanja kanadskog zastavnika koji je vodio istragu o masakru u Stupnom Dolu, odbrana poricala odgovornost za taj zločin i ponovo izrazila zabrinutost zbog "pravičnosti postuka". Tužiteljstvo pokrenulo pitanje prava optuženih na unakrsno ispitivanje svjedoka


Nastavak unakrsnog ispitivanja kanadskog zastavnika Nelsona Drejpera/Draper koji je vodio istragu UNPROFOR o masakru u Stupnom Dolu 23. oktobra 1993. godine pokrenuo je novi talas prigovora odbrane o "pravičnosti" postupka protiv šestorice čelnika Herceg Bosne.

Nakon što je mađarski sudija Prandler braniteljici optuženog Milivoja Petkovića pokušao sugerirati da sa pitanja o kojima već postoje "presuđenje činjenice" pređe na bitnije teme, odbrana je burno reagovala tvrdeći da oko Stupnog Dola presuđene činjenice "ne postoje" te da su optuženi nevini sve dok tužiteljstvo ne dokaže suprotno.

"Postoji samo nagodba tužilaštva sa Ivicom Rajićem" navela je Vesna Alaburić napominjući da ono što je Rajić u toj "nagodbi" potvrdio ili osporio - "nije relevantno" za šestoricu bivših lidera bosanskih Hrvata, kojima optužnica pripisuje odgovornost za isti zločin.

Ivica Rajić alias Viktor Andrić je priznao zločine u Stupnom Dolu nakon čega je u maju prošle godine osuđen na kaznu od 12 godina zatvora. Sporazumom o priznanju krivice koji je zaključio sa tužilaštvom Rajić se obavezao da će "istinito svjedočiti" u drugim postupcima, ukoliko bude pozvan.

U nastavku današnje rasprave tužiteljstvo je pokrenulo pitanje prava optuženih na unakrsno ispitivanje svjedoka optužbe, navodeći da se optuženima u tom smislu omogućava "mnogo više" nego što je predviđeno ranijim odlukama vijeća.

Tužilac Kenet Skot /Keneth Scott je naveo da se umjesto mogućnosti da ispituju svjedoke "samo u vanrednim okolnostima," kako je to ranijim odlukama regulisano, sada optuženima dopušta da "ustaju kad hoće, drže govore i iznose pravne smjernice". To se, kako je istakao, posebno odnosi na optuženog Slobodana Praljka.

Nakon što je njegov branilac Božidar Kovačić ukazao na pravo okrivljenog da sam odlučuje o načinu na koji će se braniti, Praljak je održao još jedan govor, ovog puta o pravu i pravdi. On je također zatražio da se ubuduće ovo suđenje umjesto "velikim" naziva "obimnim" procesom. Jer, kako je objasnio, kada se kaže "veliki proces", onda to "nekako podrazumijeva da u sudnici sjede i veliki zločinci".

"U cilju istine", Praljak je zamolio suce da ga ubuduće, tokom njegovog ispitivanja svjedoka, prekidaju kada i koliko god žele, što čudi s obzirom na činjenicu da je i cijela rasprava oko "pravednosti postupka" pokrenuta od strane advokata odbrane koji su se žalili da ih sudije svojim pitanjima često prekidaju.

Očekuje se da se ova rasprava nastavi naredne sedmice kada će i ostali optuženi imati priliku da iznesu svoje stavove o dosadašnjem toku postupka.

Dijeljenje sadržaja