Sukobi HVO i Armije BiH do kraja aprila 1993. godine mogli bi se smatrati "podnošljivom nesrećom ratnih uvjeta" da je do tog datuma pronađeno političko rješenje za BiH, navodi optuženi Slobodan Praljak tokom unakrsnog ispitivanja zaštićenog svjedoka optužbe iz Stoca


Da je kojim slučajem do kraja aprila 1993. godine pronađeno političko rješenje za Bosnu i Hercegovnu, povremeni sukobi HVO i Armije BiH do tog datuma mogli bi se smatrati "podnošljivom nesrećom ratnih uvjeta", smatra optuženi Slobodan Praljak. Ovakav stav general Praljak je izložio tokom unakrsnog ispitivanja zaštićenog svjedoka optužbe koji je svoj glavni iskaz na suđenju šestorici bivših čelnika Herceg Bosne dao na sjednicama uglavnom zatvorenim za javnost.

Svjedok je rekao da je "moguće" to tako posmatrati, te da se on lično zalagao da se čeka političko rješenje na višim nivoima. Tada je, tvrdi, u muslimanskim krugovima preovladavalo mišljenje da se rješenje za BiH može pronaći bez posezanja za vojnom silom.

Svjedok je u glavnom ispitivanju govorio o zbivanjima u Stocu u vrijeme prije i tokom sukoba HVO i Armije BiH. U tom periodu bio je politički anagažiran kao jedan od funkcionera SDA u tom gradu, a izvjestan period bio je zatvoren u jednom od logora HVO. Prvog dana svjedočenja potvrdio je da se u Stocu nalazila i Hrvatska Vojska.

Prisustvo vojske iz susjedne države na tom prostoru, prema generalu Praljku, omogućio je sporazum o prijateljstvu i saradnji između BiH i Hrvatske koji su 21. jula 1992. godine u Zagrebu potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman. Ovaj sporazum štiti nezavisnost i teritorijanu cjelovitost BiH i HVO tretira dijelom oružanih snaga BiH, ali također obavezuje dvije države na saradnju i koordinaciju u graničnim zonama. Radi toga je HVO, smatra Praljak, imao pravo da koordinira svoje akcije sa Hrvatskom vojskom. Svjedok je odgovorio da to uopšte nije sporno, ali da su sporna zbivanja koja su uslijedila tokom sukoba a u kojima je, kako tvrdi, učestovala Hrvatska Vojska.

Braniteljica optuženog Milivoja Petkovića, Vesna Alaburić, je tvrdila da je odluka o "izoliranju" vojno sposobnih Muslimana u Hercegovini uslijedila kao reakcija na izdaju Muslimana koji su se nalazili u redovima HVO i zauzimanje vojarne "Tihomir Mišić" i područja oko Bijelog Polja kod Mostara do strane pripadnika Armije BiH. Svjedok je negirao da ima bilo kakavih saznanja o tome.

Suđenje se nastavlja sutra izvođenjem novog svjedoka optužbe koji će, kako saznajemo, također govoriti o dešavanjima na području Stoca.

Dijeljenje sadržaja