Proces Miloševiću, prema francuskim komentatorima, vrhunac karijere Karle del Ponte, koja se ni kao švajcarski državni tužilac nije plašila ni najtežih afera

Od trena kad je preuzela funkciju glavnog tužioca Haškog tribunala Karla (Carla) del Ponte je hapšenje i dovođenje Slobodana Miloševića u zatvor u Ševeningenu postavila kao svoj glavni cilj. Osamnaest mjeseci je trajala njena borba u kojoj za protivnika nije imala samo Beograd, nego mnoge među svjetskim moćnicima i birokratiju cjelokupne međunarodne zajednice. Zato se za otvaranje procesa bivšem predsjedniku Srbije i SR Jugoslavije može reći da je velika pobjeda glavne tužiteljice Haškog tribunala i vrhunac njene karijere.

Bio bi to sažetak onog što francuski mediji pišu i govore o Karli del Ponte, švajcarskoj pravnici, koja je, prije imenovanja na visoku funkciju u Međunarodnom sudu u Hagu, bila tužilac u Luganu, a potom i državni tužilac Švajcarske . Ni u tim zvanjima, ističe se u njenoj profesionalnoj biografiji, nije izbjegavala da se suoči sa najtežim aferama.

U svom rodnom gradu Luganu je od 1981. godine, sa sudijom Đovanijem Falkoneom (Giovanni Falcone), vodila beskompromisnu borbu da se prekinu mafijaški putevi droge koji su vodili iz Italije i da se rasture sistemi pranja novca u Švajcarskoj. Ubistvo njenog prijatelja i mentora, sudije Falkonea učinilo ju je, prema pisanju dnevnika " Figaro", još odlučnijom u borbi protiv organizovanog kriminala.

Kad je imenovana za državnog tužioca Švajcarske, povela je pravu kampanju protiv "bankarske tajne" i nije se plašila da se okomi i na moćnike ovog svijeta. Borisa Jeljcina, na primjer, kojeg je optužila da je umiješan u finansijski skandal kompanije "Mabetex" ili Benazir Buto, bivšu predsjednicu pakistanske vlade, čije račune u švajcarskim bankama je uspjela da zamrzne.

Autaritativna i borbena , Karla del Ponte je neumorno ubjeđivala zapadne prijestolnice da moraju pomagati Haškom tribunalu u hapšenju optuženih. Ogroman trud koji je uložila isplatio se: 28. juna 2001. godine, uz pomoć, to jest, kako ističu francuski mediji, pritisak Sjedinjenih Država, Milošević, protiv kojeg je njena prethodnica Luiz Arbur (Louise Arbour) 1999. godine podigla optužnicu za zločine na Kosovu, isporučen je Hagu. Na jesen iste godine, Del Ponte je podigla protiv njega još dvije optužnice: za ratne zločine u Hrvatskoj i genocid u Bosni i Hercegovini.

Otvoren i direktan način na koji razgovara i zahtijeva saradnju sa Hagom i ukazivanje na odgovornost u vezi s tim, po ocjeni francuskih medija, ide na živce mnogim zapadnim diplomatima, a ponajviše srpskim političarima i javnosti. Predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica, po pisanju dnevnika "Figaro", je u veoma lošim odnosima sa njom.

Za sve to Karla del Ponte ne mari, konstatuje komentatorka Izabel Laser. Otkad je došla u Haški tribunal, međunarodna pravda, kojoj su zapadne prijestolnice pokušavale diskretno da smrse račune, stiče sve veću afirmaciju i uvaženje. Karla del Ponte se neće zaustaviti na tome. Zaklela se je da će izdejstvovati i hapšenje i isporučenje Hagu dvojice najodgovornijih za zločine u Bosni: Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja