Danas objavljena optužnica protiv generala Milana Gvera i Radivoja Miletića je posljednja riječ tužilaštva Haškog tribunala o zločinima koji su u julu 1995. počinjeni u Srebrenici. Prije ove dvojice, za srebreničke zločine je optuženo 12 osoba, na čelu sa Radovanom Karadžićem, Ratkom Mladićem i Slobodanom Miloševićem.

U Tribunalu je danas objavljena optužnica protiv dvojice generala, Milana Gvera i Radivoja Miletića, bivših članova Glavnog štaba VRS koji se terete za zločine u području Srebrenice i Žepe 1995. godine.
Optužnica je “redigovana”, što znači da je na njoj još jedno ime koje, do daljnjeg, ostaje pod pečatom Tribunala. Od dvojice javno optuženih, general Gvero je najavio dobrovoljnu predaju za četvrtak 24. februara, dok se general Miletić do sada, barem javno, nije oglasio.

U vrijeme na koje se odnosi optužnica Gvero je bio pomoćnik Ratka Mladića zadužen za moral, pravna i vjerska pitanja, a Miletić je bio načelnik za operativno-nastavne poslove i vršilac dužnosti načelnika Glavnog štaba VRS.

Za razliku od prethodnih optuženika za zločine u Srebrenici, generali Gvero i Miletić nisu optuženi za masovne egzekucije preko 7.000 bošnjačkih muškaraca zarobljenih nakon pada zaštićene zone, već za desetak slučajeva ubistava izvršenih 12. i 13. jula u Potočarima i Bratuncu. Na teret im se stavlja zločin progona na političkim, vjerskim i rasnim osnovama, koji uz ubistva uključuje okrutno postupanje prema zatočenicima u Potočarima, Bratuncu i Zvorniku, uništavanja imovine u Srebrenici i Žepi, prisilni transfer civila iz Srebrenice, kao i deportacije iz Žepe. To se u pet tačaka pravno kvalifikuje kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Miletić i Gvero su “zajedno s drugim oficirima VRS te predstavnicima vlasti i MUP RS, u periodu od marta do kraja augusta 1995. godine svjesno učestvovali u zajedničkom zločinačkom poduhvatu... čiji je cilj bilo protjerati bošnjačko stanovništvo Srebrenice i Žepe”, navodi se u optužnici. Izvršenje tog “poduhvata” je, tvrdi optužba, “počelo je jos 1992. godine, kad su VRS i druge snage RS počele napade na gradove i sela istočne Bosne...i prisilile Bošnjake da bježe na jug u područje Srebrenice i Žepe”. Bez obzira na proglašavanje tih enklava “zaštićenim UN zonama”, vlasti RS su tokom 1993, 1994. i 1995. godine “nastavile pritiske kako bi Bošnjaci napustili te prostore”.

Optužnica se fokusira na događaje koji počinju 11. marta 1995. godine kad je Radovan Karadžić objavio “Direktivu 7”. Taj je dokument sastavio optuženi Radivoje Miletić, navodi se u optužnici, a njime se nalaže “potpuno fizičko odvajanje Srebrenice i Žepe”, te “stvaranje nepodnošljive situacije potpune nesigurnosti za tamošnje stanovništvo i bez nade u daljnji opstanak i život ...” Miletić je također, kako se dodaje u optužnici, “pratio i izvještavao nadređene, uključujući Karadžića, o osvajanju enklava i o tome kako napreduje prisilni transfer stanovništva.”

Gvero je u vrijeme te operacije pomagao i savjetovao generala Radislava Krstića, davao je “lažne izjave UNPROFOR-u o bošnjačkim napadima na UN punktove kao i o namjerama VRS” te je pomagao da se organizira hapšenje i zatočavanje Bošnjaka iz Srebrenice.

Miletić i Gvero su “mogli predvidjeti da će se srpske snage izvršiti krivična djela, kao što su ubistva i progon, tokom izvršenja zajedničkog zločinčkog poduhvata za prisilni transfer i deporatciju stanovnika Srebrenice i Žepe”, navodi se u optužnici. Oni su optuženi po načelu individualne odgovornosti – za “izvršenje”, “planiranje”, “poticanje” i druge oblike pomaganja zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Dijeljenje sadržaja