Kad se procjenjuje da li je zapovjednik 3. korpusa Armije BiH poduzeo sve razumne mjere za kažnjavanje zločina, mora se uzeti u obzir teška situacija u kojoj je on obavljao svoju dužnost, ističe obrana u protuispitivanju vojnog eksperta optužbe.


General Enver Hadžihasanović je dužnost komandanta 3. korpusa Armije BiH obavljao u "teškoj situaciji", ističe njegova obrana koja smatra da se to mora uzeti u obzir kad se procjenjuje da li je poduzeo sve razumne mjere za kažnjavanje zločina svojih potčinjenih.

Tu je tezu obrana iznijela svjedoku Klausu Reinhardtu/Rajnhardu, generalu njemačke vojske koji svjedoči kao ekspert tužiteljstva, i koji se suglasio da je 1993. godine bilo "vrlo teško" graditi Armiju BiH koja je istovremeno morala voditi borbe protiv VRS i HVO i nije imala potrebnu opremu i obuku.

Reinhardt, medjutim, smatra - kako je i naveo u svom izvještaju koji je uveden kao dokaz - da su Hadžihasanović i suoptuženi Amir Kubura, bivši komandant 7. muslimanske brigade, bez obzira na teške okolnosti mogli učiniti više da kazne počinitelje zločina, odnosno da su trebali biti odlučniji u disciplinskim mjerama i poticanju sudskog gonjenja vojnika koji su počinili zločine protiv ne-bošnjačkog stanovništva u srednjoj Bosni.

Branitelj Stephane Bourgon/Stefan Burgon - nastojeći dokazati da je Hadžihasanović uložio velike napore u kažnjavanje i sprečavanje zločina - navodi kako je 3. korpusa podnio veliki broj prijava okružnom vojnom tužiteljstvu zbog ubojstava, kradja, nediscipline i drugog. Bourgon, medjutim, nije precizirao koliki se dio tih prijava ticao zločina protiv Hrvata i Srba.

Ispitivanje generala Reinharda nastavit će se do kraja sedmice.

Dijeljenje sadržaja