Gotovo četiri godine nakon hapšenja i transfera u Den Haag, u utorak 3. februara počinje sudjenje Momčilu Krajišniku, bivšem političkom lideru bosanskih Srba. To sudjenje bi, kako se predvidja, moglo trajati četiri godine.

Priznanje Biljane Plavšić da je - zajedno s drugima u vodstvu SDS - početkom devedesetih sudjelovala u kreiranju politike progona ne-srpskog stanovništva Bosne i Hercegovine, nije pokolebalo njenog bivšeg stranačkog kolegu i su-optuženika pred Haškim tribunalom, Momčila Krajišnika, u stajalištu da nije kriv ni za jednu od optužbi kojima ga tereti tužitelj. Na tužiteljstvu je, stoga, teret dokazivanja njegove odgovornosti i ono će, u utorak 3. februara - gotovo četiri godine nakon Krajišnikovog hapšenja i transfera u Den Haag - početi sa prezentiranjem svojih dokaza. U ime tužiteljstva, uvodnu riječ na početku sudjenja će podnijeti Amerikanac Mark Harmon.

Početak je bio prvobitno zakazan za maj 2003. ali je u posljednjem trenutku sudjenje odgodjeno jer je Krajišnikovom tadašnjem glavnom branitelju Dejanu Brašiću - zbog finansijskih malverzacija – suspendirano članstvo u američkoj advokatskoj komori, pa mu je i Tribunal uskratio punomoć. Krajišnik je potom imenovao novog glavnog branitelja, Britanca Nicholasa Stewarta/Nikolasa Stjuarta. Od njegovo hapšenja u aprilu 2000 do sredine 2003. troškovi Krajišnikove obrane su premašili sumu od 1 milijun američkih dolara. Budući da mjesečni troškovi Krajišnikove obrane premašuju 40.000 dolara, Sekretarijat tribunala je – nakon sprovedene istrage o njegovom i imovinskom stanju njegove obitelji - naložio optuženom da u narednih 48 mjeseci, koliko se očekuje da će sudjenje trajati, sudjeluje u troškovima obrane sa oko 13.000 dolara mjesečno. Na Krajišnikovu žalbu, vijeće je medjutim poništilo tu odluku i vratilo je sekretarijatu na ponovno razmatranje imovinskog stanja optuženog.

Krajišnik se, uz kršenje zakona i običaja rata i zločine protiv čovječnosti tereti i za najteži zločin u nadležnosti Tribunala - genocid. "Krajišnik, Plavšić i drugi, uključujući Slobodana Miloševića, Arkana, Radovana Karadžića i Ratka Mladića, sudjelovali su u udruženom zločinačkom poduhvatu, u kojem su planirali i poticali, naredjivali...i na druge načine pridonijeli...djelomičnom uništenju bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata...", navodi se u optužnici. To djelo je, kako se navodi, izvršeno ubijanjem i istrebljenjem Bošnjaka i Hrvata u toku napada na civilna naselja te u zatočeničkim objektima, zatim fizičkim i psihičkim zlostavljanjima zatočenih civila, te kroz praksu masovnih zatvaranja i deportacija ne-srpskog stanovništva.

Kao član glavnog odbora SDS i skupštine Bosanskih Srba, čiji je kasnije bio i predsjednik, Krajišnik je, smatra tužitelj, "imao de facto kontrolu" nad snagama i političkim organima koji su izvršili te zločine.

Suoptužena Biljana Plavšić (73) je u oktobru 2002. promijenila svoj prvobitni iskaz kojim je poricala krivnju i priznala je odgovornost za zločin progona. Njen slučaj je time odvojen od Krajišnikovog, pa joj je nekoliko mjeseci kasnije bila izrečena kazna od 11 godina zatvora koju izdržava u Švedskoj. Plavšić je priznala da je podržavala, iako ne i provodila, kampanju u kojoj su izvršena ubojstva, zlostavljanja, deportacije, zatočavanja i uništavanja imovine Bošnjaka i bosanskih Hrvata.

Suci i tužitelji su izrazili nadu da će njeno prihvaćanje odgovornosti i kajanje pridonijeti pomirenju u BiH. Osim različite strategije u sudnici, Plavšić i Krajišnik su imali i različite vizije vodjenja Republike Srpske. Postali su politički neprijatelji u periodu nakon rata i Krajišnik je nastojao omesti njena nastojanja da kao predsjednica entiteta Republike Srpske vodi umjereno nacionalističku politiku i suradjuje sa medjunarodnom zajednicom.

Dijeljenje sadržaja