Odbrana Berislava Pušića smatra da je prvostepeno vijeće "zanemarilo nezgodne činjenice" koje se "ne uklapaju u teoriju o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata"... i tvrdi da Pušić nije imao ovlasti da utiče na uslove u zatočeničkim centrima. Njegova uloga se, po odbrani, može uporediti sa ulogom nekog običnog činovnika

Žalbena rasprava u predemtu bivših čelnika Herceg Bosne nastavljena je argumentacijom odbrane Berislava Pušića, bivšeg predstojnika Ureda za razmjenu zabrobljenika koji je u prvostepenom postupku osuđen na deset godina zatvora. Pušić iz zdravstenih razloga, uz saglasnost vijeća, ne prisustvuje žalbenoj raspravi. Glavne argumente odbrane iznio je Pušićev pravni zastupnik Rodžer/Roger Sahota.

Odbrana smatra da nema dokaza o postojanju udruženog zločinačanog poduhvata s ciljem stvaranja velike Hrvatske. Vijeće je "zanemarilo nezgodne činjenice" koje se ne uklapaju u "teoriju o postojanju zločinačkog plana" kao što su "protivrječni dokazi o Tuđamnovim motivima koji su se tokom vremena mijenjali", dokazi koji govore o tome da je HVO "nekada djelovalo odbrambeno" i da "nije sprovodilo politiku etničkog čišćenja tokom većeg dijela rata".

Osim toga, Sahota je ukazivao da Pušić "nije imao ovlasti" da utiče na uslove u Dretelju, Gabeli, Heliodromu i drugim zatočeničkim centrima, kao "ni mogućnosti" da spriječi maltretiranje zatvorenika i njihovo odvođenje na prisilni rad na prve linije fronta. Pušićeva ratna uloga se, po odbrani, može uporediti sa ulogom nekog običnog činovnika koji izdaje papire. To je ono, naglašava odbrana, po čemu se Pušić razlikuje od ostalih optuženih u ovom predmetu.

Vijeće je, po mišljenju odbrane, trebalo "odbaciti" iskaz nekadašnjeg upravitelja Heliodroma Josipa Praljka koji je svjedočio da su zatvorenici odvođeni na prisilni rad uz prethodnu Pušićevu saglasnost. Vijeće je trebalo "uzeti u obzir" iskaz bivšeg pomoćnika ministra sigurnosti Hrvatske Marijana Biškića da Pušić nije mogao zapovijedati ni njemu "ni nikome drugom" iz čega proizlazi da je bio nemoćan da bilo šta poduzme.

Pušić je, po tužilaštvo, bio značajan član udruženog zločinačkog poduhvata jer je aktivno učestvovao u realizaciji cilja da se deportuje što više Muslimana, tako što je puštanje zatvorenika uslovljavao pristankom da se sa porodicama trajno isele u treće zemlje. Bio je potpuno informisan o hapšenju i zatočavanju muslimasnkog stanovništva i užasnih uslova u zatočeničkim centrima, ali nije poduzeo ništa da poboljša uslove. Naprotiv, rekla je tužiteljica Barbara Goj/Goy, pokušao je da prikrije odgovornost HVO.

Žalbena rasprava se nastavlja sutra iznošenjem argumentacije tužilaštva.

Dijeljenje sadržaja