Odbrana bivšeg načelnika Uprave vojne policije HVO Valentina Ćorića osporava sve navode prvostepene presude i tvrdi da se ona zasniva na "falsifikovanim dokumentima" i pogrešnom razumijevanju "izoliranih incidenata"

Odbrana Valentina Ćorća osporava sve navode prvostepene presude kojom je bivši načelnik Uprave vojne policije HVO osuđen na 16 godina zatvora. Ćorićevoj zastupnici Dijana Tomašegović Tomić se za ovu priliku pridružio Dragan Ivetić iz tima odbrane Ratka Mladića.

Poput odbrana ostalih optuženih lidera bosanskih Hrvata, i Ćorićeva odbrana osporava međunarodni karakter rata utvrđen provostepnom presudom, kao i postojanje udruženog zločinačkog poduhvata na čelu sa Franjom Tuđmanom. Hrvatska, po odbrani, nije imala sveukupnu kontrolu nad HVO. Naprotiv, HVO je uz Armiju BiH bio sastavni dio Oružanih snaga BiH. Radilo se u unutrašnjem sukobu u koji nije bila umiješana nikakva "strana sila".

Ivetić je, tako, ukazivao da se sukob u Gornjem Vakufu iz januara 1993. godine nikako ne može smatrati početkom realizacije udruženog zločinačkog plana, kako se navodi u prvostepenoj presudi, jer se radilo o "izoliranom incidentu" koji "ne ukazuje na jasan obrazac ponašanja", te stoga ne može biti okvalifikovan kao početak udruženog zločinačkog poduhvata. Osim toga, tvrdi odbrana, Ćorić se u to vrijeme nalazio na liječenju u Zagrebu.

Braniteljica Vesna Tomašegović Tomić tvrdi da je presuda zasnovana na "falsifikatima", odnosno dokumentima s falsifikovanim potpisom njenog klijenta. Prvostepeno vijeće je "zanemarilo" iskaze svjedoka odbrane koji su izjavili da potpisi na spornim dokumentima nisu Ćorićevi.

Tužilac Metju Gilet/Matthew Gillet je odgovarajući na argumente odbrane naglasioda je Ćorić - kao načelnik Uprave vojne policije HVO - trebao da suzbija i sprečava zločine, ali je umjesto toga koristio svoje ovlasti da zaštiti počinioce krivičnih djela.

Tužilac je ukazivao na dokaze po kojima je Ćorić uputio pripadnike vojne policije u područje Gornjeg Vakufa u januaru 1993, kao i da je bio veoma dobro upoznat s nasilnim deložacijama i protjerivanjem Muslimana iz zapadnog Mostara, ali da nije ništa poduzeo kako bi to spriječio. Naprotiv, naglasio je tužilac, kada su pripadnici anti-terorističke jedinice "Vinko Škrobo" počinili zločine, Ćorić je naredio da se oni ne istražuju. Šutio je i o užasnom tretmanu zarobljenika u logorima i zatvorima HVO. Šutio je, zaključio je Gilet, jer je bio član udruženog zločinačkog poduhvata.

Vesna Tomašegović Tomić je u odgovoru na tužiočevu repliku ukazivala da je naređenje kojim je vojna policija HVO upućena u područje Gornjeg Vakufa napisano 5. januara, dakle deset dana prije nego što je Armiji BiH upućen ultimatum da se pretpočini HVO. Ćorić je vojnu policiju poslao u Gornji Vakuf "radi očuvanja reda, mira i zaštite pučanstva".

Žalbena rasprava se nastavlja u ponedjeljak argumentacijom odbrane privremeno oslobođenog Berislava Pušića koji, uz odobrenje vijeća, ne prisustvuje žalbenoj raspravi. Njega zastupa advokat Fahrudin Ibrišimović.

Dijeljenje sadržaja