Tačno u podne, hrvatski premijer Ivica Račan i šef diplomatije Tonino Picula, sastat će se s Visokim predstavnikom EU za medjunarodne odnose Havijerom Solanom. Ovim susretom počinje serija kontakata u povodu hrvatskog paketa odgovora od kojih zavisi dalja sudbina hrvatskih ambicija za punopravno članstvo

Paket hrvatske vlade od 7.000 stranica i više od 4.650 odgovora na pitanja Evropske komisije koji će danas biti predat lično predsjedniku Evropske komisije, Romanu Prodiju, predstavlja drugi veliki korak na hrvatskom putu prema punopravnom članstvu u Evropsku uniju. Prvu prepreku Hrvatska je savladala prije dvije godine kada je iz Brisela dobila potvrdu da su stvoreni društveno-ekonomski, politički i socijalni uslovi za početak političkog dijaloga.

Iz najnovijeg paketa odgovora hrvatske vlade, Komisija EU će imati priliku da do proljeća naredne godine ocijeni da li je i koliko ova zemlja napredovala od odobravanja Studije o izvodljivosti i s kakvim unutrašnjim resursima ima namjeru zakoračiti u drugu, mnogo delikatniju, fazu pregovora o ugovornim odnosima s Unijom.

Očekuje se da bi do proljeća naredne godine Evropska komisija mogla da ocijeni hrvatske odgovore i ako izvještaj zvaničnog Brisela bude pozitivan, počela bi višegodišnja procedura pregovora i usaglašavanja s Kriterijima iz Kopenhagena, sve dok svaki od najvažnijih uslova za punopravno članstvo ne bude ispunjen.

Hrvatska je ranije utvrdila nacionalnu strategiju euro-atlantskih integracija, po kojoj se punopravno članstvo u EU očekuje najkasnije 2007. godine, zajedno s Rumunijom i Bugarskom.

Hrvatska se, medjutim, trenutno nalazi u situaciji da joj general Gotovina pravi veresiju u daljim pregovorima s Evropskom unijom i NATO, jer je zvanični stav Evropske unije, kao i nekoliko pojedinačnih članica, da progresa u pregovorima neće biti sve dok jedan od najtraženijih optuženika ne bude pred Haškim tribunalom. Štoviše, Velika Britanija i Holandija odbijaju da ratificiraju i Studiju o izvodljivosti sve dok saradnja Hrvatske s Medjunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije ne bude zadovoljavajuća. Što je još gore, predsjednik ovog Suda je, tokom redovnog referisanja pred Vijećem sigurnosti UN u srijedu, ponovio prijekor Hrvatskoj što nije dovoljno kooperativna.

Dijeljenje sadržaja