Prvog dana dokaznog postupka odbrane bivših čelnika Herceg Bosne, prvooptuženi Jadranko Prlić u uvodnom obraćanju Pretresnom vijeću negirao sve optužbe navodeći da suosjeća sa svim žrtvama rata čija je žrtva, kako je kazao, bio i on sam


"Suosjećam sa svim žrtvama rata čija sam, na određeni način, i ja bio žrtva", rekao je bivši premijer Herceg Bosne Jadranko Prlić u uvodnom obraćanju Pretresnom vijeću prvog dana dokaznog postupka odbrane. U uvodnoj izjavi bez polaganja zakletve, čiju će dokaznu vrijednost naknadno ocijeniti sudije, Prlić je osporavao navode optužnice o učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu i zločinima nad muslimanskim stanovništvom u srednjoj Bosni i zapadanoj Hercegovini tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba 1993. godine.

Negirajući odgovornost po svim tačkama optužnice Prlić je, nakon što je opisao
svoj politički put od "poletarca i izviđača" do predsjednika herceg-bosanske vlade, opširno govorio o poziciji BiH u nekadašnjoj jugoslovenskoj federaciji, prvim višestranačkim izborima, "vjetrovima rata" u Sloveniji i Hrvatskoj kao i o "kaosu" koji je potom nastupio u BiH. Takođe je opisao svoje viđenje uslova u kojima je formirana Hrvatska zajednica Herceg Bosna, način na koji je ona funkcionirala kao i sukob sa Armijom BiH.

Govoreći o odnosu između Herceg Bosne i RBiH Prlić je, između ostalog, istaknuo da se on oduvijek "zalagao za nezavisnu BiH", što je potkrijepio citatom iz intervjua koji je dao sarajevskoj televiziji početkom 1992. godine. "Tada sam jasno rekao da BiH, da bi opstala, mora biti podjednako blizu i daleko od Hrvatske i Srbije", naveo je Prlić.

Prlićeva izjava, kako su napomenule sudije, ima ograničenu dokaznu vrijednost s obzirom da nije data pod zakletvom te da tužilac neće imati mogućnosti za njegovo unakrsno ispitivanje. Prlić će svoju izjavu zaključiti sutra, nakon čega će odbrana izvesti svog prvog svjedoka, bivšeg ministra spoljnih poslova Hrvatske Miomira Žužula.

Dijeljenje sadržaja