Jadranko Prlić negira postojanje udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj, po tužiocu, bio pripajanje Herceg Bosne susjednoj Hrvatskoj. Negira, takođe, da je kao predsjednik herceg-bosanske vlade imao bilo kakve ingerencije nad zatočeničkim centrima i logorima. Počelo svjedočenje Miomira Žužula, bivšeg ministra vanjskih poslova Hrvatske


U nastavku svog uvodnog izlaganja bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić je negirao tvrdnje tužioca o udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem pripajanja dijela BiH susjednoj Hrvatskoj, kao bi se ona obnovila u granicama banovine iz 1939. godine. Prlić, takode, poriče da je kao predsjednik herceg-bosanske vlade imao ingerencije nad zatočeničkim centrima i logorima.

Prlić je nastojao ublažiti ocjene iznesene u intervjuu sa istražiteljima tužilaštva 2001. godine kada je potvrdio postojanje plana da se BiH "u slučaju raspada" pripoji susjednoj Hrvatskoj. U tom intervjuu Prlić je, pored ostalog, rekao da je taj plan "podržavala i još uvijek podržava" većina hercegovačkih Hrvata. Do takve ocjene Prlić je, kako je danas pojasnio, došao čitajući rad dr Cirila Ribičiča "Geneza jedne zablude", objavljen 2000. godine, u kojem se analizira nastanak i djelovanje Hrvatske zajednice Herceg Bosna. U zvaničnim zapisnicima sa sastanaka i drugim dokumentima HZ HB, ukazao je danas Prlić, nigdje ne piše da se Herceg Bosna htjela pripojiti Hrvatskoj.

Spomenuta izjava iz 2001. godine, čijem su se uvrštavanju u dokaze protivili branioci svih optuženih, po današnjem Prlićevom mišljenju "nedovoljno artikuliše" njegovu stvarnu ulogu. Po Prliću, HVO je bio organizovan na tri nivoa: vojska, općinski izvršni organi i "privremeni organ izvršne vlasti" - kako opisuje vladu na čijem čelu je bio. Ta vlada je, tvrdi on danas, djelovala potpuno odvojeno od vojske. On sam, kako kaže, nije imao pravo odlučivanja niti o jednom važnom pitanju što je bilo u skladu sa navodnim obećanjem bivšeg predsjednika HZ HB Mate Bobana da Prlić "neće imati nikakve veze ni sa vojskom ni sa policijom".

Prlić kaže da je susretao generale Petkovića i Praljka ali da oni jedni drugima "nisu bili obavezni davati informacije". Ti su susreti, kaže, bili sporadični, "izuzev u nekoliko navrata". Bivšeg zapovjednika vojne policije HVO Valentina Ćorića je, kako tvrdi, susretao "još manje". Prlić je stao u zaštitu Brune Stojića koji je u vrijeme na koje se odnosi optužnica bio ministar odbrane Herceg Bosne. Odjel odbrane je, po njemu, imao isključivo civilnu funkciju i nije imao "nikakvu vezu" niti sa vojskom niti sa sigurnosnim službama.

Nakon Prlićevog uvodnog izlaganja svjedočenje je počeo prvi svjedok njegove odbrane, Miomir Žužul, koji je 1993. godine bio zamjenik ministra vanjskih poslova Hrvatske i u više navrata je učestvovao u mirovnim pregovorima o BiH. Na početku iskaza Žužul je naveo da je pokojni predsjednik Tuđman priznavao BiH kao suverenu državu s kojom je želio uspostaviti "posebne odnose" pošto je bio svjestan "značaja uspostave mira u BiH za stabilnost cijelog regiona", "ugroženosti Hrvata na njenom teritoriju", kao i činjenice da je dio agresije na Hrvatsku vođen sa teritorije BiH.

Profesora Žužula će do kraja ove sedmice ispitivati advokati odbrane bivših čelnika Herceg Bosne i sudije, dok će tužilac imati priliku da ga unakrsno ispita 18. jula ove godine.

Dijeljenje sadržaja