Francuski komentatori o priznanju krivice za zločine u Srebrenici "dvojice srpskih oficira" - Momira Nikolića i Dragana Obrenovića


"Masakr u Srebrenici, najveći ratni zločin počinjen u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, medjunarodna zajednica je priznala i potvrdila kao neospornu činjenicu, ali do sada ni jedan bosanski Srbin na visokoj političkoj ili vojnoj funkciji nije prihvatio nikakvu odgovornost niti umiješanost u srebrenička zbivanja sve do priznanja dvojice oficira pred sudom u Hagu ovih dana", kaže se u komentaru francuske novinske agencije Frans-Pres/France-Presse (AFP), koju prenose ovdašnji audiovizuelni mediji. U komentaru se ističe da su stoga ta priznanja značajna etapa u borbi Haškog tribunala protiv "revizionizma", to jest iskrivljavanja i preinačivanja činjenica o zbivanjima u bivšoj Jugoslaviji.

Mediji navode da su Momir Nikolić i Dragan Obrenović ne samo priznali da su, kao komandanti brigade, učestvovali u ubijanju više hiljada Bošnjaka nakon što su jedinice vojske Ratka Mladića zauzele Srebrenicu 11. jula 1995., nego su potvrdili da je "cilj nacionalističkih snaga bio da se iz srebreničke enklave definitivno prognaju Muslimani kako bi cijela teritorija postala etnički homogena, to jest srpska". Prema Nikoliću i Obrenoviću, prenose francuski audiovizuelni mediji, egzekucije su planirane i izvršene po naredjenjima ličnosti iz samog vrha srpske vojske u Bosni, uključujući Ratka Mladića.

Komentator radija Frans-Enter/France-Inter smatra da je priznanje srpskih oficira, koji su direktno učestvovali u operacijama, značajan uspjeh Haškog tribunala, utoliko više što je cilj sudjenja, uz kažnjavanje odgovornih za zločine i postizanje pravde za žrtve, utvrdjivanje neospornih činjenica rata, što bi trebalo da doprinese pomirenju i trajnom miru na Balkanu. U skladu s tim, Haški tribunal se odlučno i istrajno bori protiv svih pokušaja "revizionizma", zaključuje taj radio.

Pariški radio RTL u dugom komentaru povodom priznanja dvojice oficira kaže da je deset godina poslije osnivanja Tribunala 1993., bilans sudjenja za Srebrenicu "polovičan". Komentator navodi da je zbog zločinâ u Srebrenici general Radislav Krstić osudjen na 46 godina zatvora, ali da to nije spriječilo vladu Republike Srpske da u septembru 2002. godine u jednom izvještaju smanji broj žrtava na 2.000. Medjutim, objašnjava taj radio, Medjunarodni Crveni Krst (CICR) je ustanovio da je riječ o 7.500 žrtava, medju kojima su većina civili, i da je do sada ekshumirano oko 5.000 posmrtnih ostataka ubijenih Srebreničana. Zbog toga je Haški tribunal, podsjeća taj radio, osudio izvještaj vlade Republike Srpske "kao neprihvatljiv pokušaj revizionizma", a isto je učinio i ured Visokog predstavnika medjunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu.

Autori komentara agencije Frans-Press, Izabel Veslen/Isabelle Wesselingh i Stefani/Stephanie Van den Berg navode i izjavu Branka Todorovića, člana Helsinškog komiteta za prava čovjeka u srpskom entitetu u Bosni i Hercegovini, koji kaže: "U Republici Srpskoj mnogi smatraju da je brojka od 7.000 do 8.000 srebreničkih žrtava pretjerivanje. Zato bi priznanje dvojice bosanskih Srba trebalo da pomogne običnim ljudima da se otvoreno suoče sa prošlošću i zvjerstvima koja su počinjena u njihovo ime."

U svom osvrtu, autorke su navele i izjavu Emira Suljagića, haškog dopisnika londonskog Instituta za izvještavanje o ratu i miru (IWPR), koji je, kako su rekle, i sâm preživio masakr. "Priznanje krivice je breša u zidu poricanja koji je jedan dio bosanskih Srba podigao prema istini o Srebrenici. Za žrtve to je olakšanje i izvjesna utjeha. Neće više biti potrebno iznova dokazivati šta se desilo, da su ubijeni nedužni ljudi, a ne vojnici", rekao je Suljagić za AFP, a prenijeli francuski audiovizuelni mediji.

U komentaru AFP se kao potvrda te izjave navodi da je Dragan Obrenović priznao da su "ubijeni obični ljudi". U zaključku komentara se podsjeća da je oktobra prošle godine "bivša predsjednica bosanskih Srba", Biljana Plavšić priznala krivicu za etničko čišćenje ne-Srba. To priznanje, sudije i tužilac Haškog tribunala smatraju "centralnim" u borbi protiv "revizionizma", zaključuje AFP;

Dijeljenje sadržaja