Branilac Ratka Mladića je u unakrsnom nastojao britanskog generala Ruperta Smita prikazati kao osobu koja je u BiH došla sa namjerom da se "bori protiv Srba", kao i da se u slučaju zračnih udara na položaje VRS radilo o "ličnom okršaju" između njega i Mladića. Po svjedoku, međutim, u svemu tome nije bilo ničeg ličnog. Jedini cilj je bio natjerati Mladića da prestane sa napadima na Sarajevo i druge zaštićene zone

Odbrana Ratka Mladića je u unakrsnom ispitivanju britanskog generala Ruperta Smita/Ruperth Smith sugerisala da je bivši komandant Unprofor u BiH "pod pritiskom" donio odluku o zračnim udarima po srpskim položajima krajem avgusta i početkom septembra 1995. godine, neposredno nakon drugog incidenta na Markalama.

General Smit je odgovorio da je u telefonskom razgovoru sa Mladićem, neposredno nakon incidenta, zaista rekao da je "pod pritiskom". Time je želio da ukaže na ozbiljnost situacije pošto su ga u to vrijeme kontaktirali razni ljudi iz komande UN i štaba NATO, kao i predstavnici bosanskih vlasti kako bi saznali šta namjerava poduzeti.

Mladićev branilac Dragan Ivetić je, između ostalog, sugerisao da je general Smit došao u BiH kako bi se "borio protiv Srba", te da se u slučaju zračnih udara po srpskim položajima radilo o "ličnom okršaju" između njega i Mladića, što je svjedok odbacio. "Bilo je lično jedino u smislu da sam pokušao da ga natjeram da promijeni svoj stav", rekao je general Smit.

Svjedok je potvrdio da je bombardovanje pored ostalog imalo za cilj da podrije "Mladića kao komandanta" i da su vojne mete u selu gdje su sahranjeni Mladićevi roditelji bombardovani s namjerom da ga "ponize" i pokažu da je nesposoban da odbrani "posmrtne ostatke svojih predaka". "I šta ako je ponižen, sve što je trebalo da uradi bilo je da stane sa napadima na zaštićene zone", rekao je Smit.

Branilac Ivetić je, zatim, ukazao na pismo koje je 4. septembra 1995. godine Mladić uputio generalu Bernaru Žanvijeu/Bernard Janvier. Mladić u tom pismu protestvuje zbog bombardovanja srpskih položaja, žali se što Smit nije uvažio njegov prijedlog da se formira zajednička komisija koja bi istražila incident na Markalama i što je zabranio da se objave detalji konačnog izvještaja UNPRFOR.

Na pitanje da li je tačno da je zabranio objavljivanje izvještaja jer nije želio da se preispituje njegova odluka o zračnim udarima, Smit je odgovorio: "Ne. Bio sam uvjeren da je moja odluka ispravna i dalje sam uvjeren da je ona bila ispravna".

Predsjedavajući sudija Ori/Orie je zaključujući svjedokov iskaz napomenuo da postoji mogućnost da general Rupert Smit bude ponovo pozvan u Hag, da odgovori na još neka pitanja. Suđenje se nastavlja sutra ujutro iskazom novog svjedoka optužbe.

Dijeljenje sadržaja